Putinove igre sa Snowdenom

Njemačko-američki odnosi su, kako je rekao bivši i možda budući ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier, na najnižoj razini od početka drugog rata u Iraku kada je Berlin tadašnjem američkom predsjedniku Georgu Bushu otkazao podršku. Prisluškivanje mobitela njemačke kancelarke Angele Merkel od strane američke obavještajne službe NSA je zahladilo odnose na relaciji Berlin-Washington.

Posljednjih dana se situacija malo primirila. No samo na prvi pogled. U pozadini teku diplomatske aktivnosti koje imaju za cilj rasvjetljavanje skandala oko prisluškivanja vodećih njemačkih političara. Presudnu ulogu u raspetljavanju ove mreže mogao bi imati bivši djelatnik i najpoznatiji "zviždač" na svijetu Edward Snowden. Njemačka vlada je, kako ne bi ulazila u duboki sukob s Washingtonom, doduše odbacila zahtjeve mnogih političkih instanci u Njemačkoj za pružanje političkog azila Snowdenu. No istražno povjerenstvo Njemačkog Bundestaga je odlučilo ispitati Snowdena. Pitanje je samo kako bi to ispitivanje trebalo izgledati. Postoje i oni koji vjeruju da će Moskva pokušati iskoristiti ovu situaciju. Bivši diplomat i stručnjak iz neovisnog "think-tanka" Brookings Institution iz Washingtona Steven Pifer vjeruje da bi Kremlj mogao iskoristiti situaciju "za zabijanje klina između Berlina i Washingtona". "Rusija ne bi bila pretjerano razočarana kada bi Snowden izazvao još više štete", smatra Pifer.

Moskva se veseli sukobu Berlina i Washingtona

No koliko su istinite priče o povezanosti Kremlja i Snowdena? Je li istina da je slučaj Snowden i njegovo sustavno otkrivanje najpikantnijih američkih obavještajnih tajni, "asimetrični odgovor Moskve" na planirani američki raketni sustav u istočnoj Europi, kako je to nedavno pisao ruski dnevnik "Komsomolskaja Pravda". Pifer ne vjeruje u to ali primjećuje kako je Rusija "vjerojatno vrlo sretna" zbog pogoršanja odnosa na relaciji Berlin-Washington. Njegov ruski kolega, šef moskovskog ogranka Carnegie centra, Dmitri Trenin ne vjeruje da iza slučaja Snowden stoji Moskva. On je doduše uvjeren da u Rusiji ima dovoljno onih koji su otvorili šampanjac kad su čuli za Snowdena ali da službeni Kremlj od svega toga "nema direktne koristi".

I o stavu ruskog predsjednika Vladimira Putina se ne zna mnogo. Službeno se ruski poglavar i Snowden nisu nikada sreli. A Putin ime bivšeg obavještajca rijetko spominje u javnosti. Posljednji put je Snowdena komentirao tijekom susreta G20 početkom rujna u St. Petersburgu kada je samo šturo primijetio kako ga "nitko nije pozvao da dođe u Rusiju". Prema službenoj verziji događaja Snowden je "zaglavio" u Moskvi nakon što mu je na putu za Južnu Ameriku Washington poništio putovnicu. Bivši djelatnik NSA se zasada drži dogovora s Kremljom po kojem njegove aktivnosti, toliko dugo dok je u Rusiji, moraju biti stavljane na led. Putin, također bivši obavještajac, negira da Snowden surađuje s ruskom tajnom policijom.

Kremlj kažnjava Berlin

Steven Pifer međutim u to ne vjeruje. "Jako bi me čudilo da Snowden nakon četiri mjeseca u Moskvi još nije imao kontakata s ruskim tajnim službama", uvjeren je bivši diplomat. U protivnom bi to značilo da "ruski špijuni ne obavljaju svoj posao". Hans - Henning Schröder iz berlinske Zaklade za znanost i politiku dvoji oko toga da bi Moskva mogla biti umiješana u curenje informacija o prisluškivanju NSA-a. "Rusiji je jasno da su gospodarske i političke veze između Njemačke i SAD-a prečvrste da bi ih ovakav skandal mogao ozbiljnije dovesti u pitanja", kaže Schröder. No Moskva nije u potpunosti neutralna. I medijski eksponirani susret političara njemačke Stranke zelenih Hans-Christiana Ströbelea sa Snowdenom u Moskvi, kako vjeruje Schröder, nije prošao bez zelenog svjetla iz Kremlja. Motiv Kremlja je unošenje nemira na njemačkom unutarnjo-političkom planu. To bi mogla biti kazna za zahlađenje rusko-njemačkih odnosa u posljednje vrijeme.

Autori: Roman Gončarenko / Nenad Kreizer

Odgovorni urednik: Svetozar Savić