Rasprava oko troškova za izbjeglice
6. septembar 2015"Brojkama protiv predrasuda i zabluda". Tako je nadregionalni dnevnik Süddeutsche Zeitung ovog tjedna naslovio jedan članak u kojem se analiziraju troškovi zbrinjavanja izbjeglica u Njemačkoj. Njemačka je 2013. potrošila 1,5 milijardi eura na izbjeglice. Ako se polazi od istih troškova po izbjeglici i ove godine (12.500 eura) tada bi u 2015. njemačka država trebala izdvojiti 10 milijardi. Što izgleda mnogo ali čini tek 3,31 posto njemačkog budžeta u visini od 301 milijarde eura godišnje.
Izbjeglice su potrebne zemlji
No ministrica socijalne skrbi Andrea Nahles je već izračunala da bi se sljedećih godina troškovi mogli povećati s obzirom na troškove koje sa sobom donose mehanizmi socijalizacije izbjeglica poput jezičnih tečajeva. Sve je to, kako je rekla Nahles, dogovoreno unutar Vlade i posebice s ministrom financija Wolfgangom Schäubleom, poznatom po tomu da se ne razbacuje tako lako novcem. Političari polaze od brojke od 800.000 izbjeglica godišnje i kvoti priznavanja azila od 35 do 45 posto. Osobe koje steknu pravo na azil u Njemačkoj automatski ulaze u standardne programe socijalne skrbi. No srednjoročni je cilj ove osobe uključiti u radne procese. Savezna agencija za zapošljavanje se također priprema na navalu tražitelja zaposlenja. "Mi profitiramo od ove situacije. Jer Njemačkoj su potrebni useljenici i stručna radna snaga. Ljudi koji nama dolaze kao izbjeglice trebali bi brzo postati naši susjedi i kolege", smatra socijaldemokratska ministrica Nahles. Ona je najavila da će od Vlade zatražiti dodatna sredstva za tečajeve njemačkog jezika jer da je "jezik ključni element pristupa tržištu rada".
Sumnjiva rasprava
U svojoj analizi Süddeutsche Zeitung spominje i jednu studiju Zaklade Bertelsmann po kojoj stranci koji žive u Njemačkoj u javnu blagajnu priskrbe 22 milijardi eura više nego što potroše na socijalne povlastice.
No Steffen Angenendt iz Zaklade znanost i politika upozorava na moguću zloupotrebu rasprave o ključu isplativosti pridošlica. "Znači li to da izbjeglice moraju godišnje ostvariti dobit od 2.000 eura ili ih inače nećemo primiti? Meni je čitava ta rasprava vrlo sumnjiva“, kaže Angenhend. On u razgovoru za DW tvrdi da je izuzetno teško praviti bilo kakve računice o tomu koliko pojedinačni izbjeglice zapravo stoje novaca. "Naravno da ljude koji su ovamo došli što prije treba uključiti u procese na tržištu rada. No bilo bi pogrešno na te ljude gledati isključivo kroz prizmu potreba njemačke privrede. To su izbjeglice koje u Njemačku dolaze kako bi tu pronašle zaštitu“, zaključuje Angenendt.