Referendum, kao sredstvo opstanka

Savez nezavisnih socijaldemokrata, Milorada Dodika još je jednom uzburkao duhove u BiH, ovoga puta konkretnim dokumentom kojim se definiše održavanje referenduma o statusu RS-a 2018. godine. Deklaracijom „Republika Srpska, slobodna i samostalna budućnost i odgovornost“, koju je SNSD usvojio na saboru stranke proteklog vikenda, definiše se održavanje referenduma ukoliko nadležnosti ne budu vraćene Republici Srpskoj.

„Ukoliko do kraja 2017. godine ne bude vidljivih procesa i mjerljivih rezultata uspostavljanja pozicija Republike Srpske u skladu sa Aneksom 4. Daytonskog mirovnog sporazuma, Narodna Skupština RS treba u toku 2018. godine raspisati referendum o samostalnom statusu Republike Srpske“, navodi se između ostalog u Deklaraciji.

Dodik: „Referendum samo na teritoriji RS“

U Deklaraciji se navodi da je RS u mirovne pregovore prije gotovo 20 godina unijela teritoriju i vlast i stoga njeni stavovi moraju biti prihvaćeni. Lider ove stranke Milorad Dodik kaže ukoliko toga ne bude, da će RS krenuti svojim putem: „U tom slučaju 2018. godine utvrdićemo svoj status. Prijedlog će biti samostalna država. To predviđa zakon RS i Ustav RS, to je sasvim dovoljno. Mi ne sprovodimo referendum na nivou BiH već na nivou RS, Zakon koji smo usvojili predviđa način na koji se to može uraditi. Narodna skupština donosi odluku o obaveznom ili neobaveznom referendumu. U ovom slučaju to će biti obavezan referendum“.

Iako je godinama unazad SNSD politiku gradio upravo na ovoj retorici, čija je osnova bila samostalnost Republike Srpske, ovaj put je to pretočeno u konkretan dokument sa konkretnim datumom. Sve oči bile su uprte u međunarodnu zajednicu nakon usvajanja ove Deklaracije:

„Kao što je visoki predstavnik već ranije jasno isticao, Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država čiji su suverenitet i teritorijalni integritet garantovani međunarodnim pravom i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Prema Dejtonskom sporazumu, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od Bosne i Hercegovine i oni samo postoje temeljem Ustava BiH. Ustavna struktura Bosne i Hercegovine može se mijenjati samo u skladu s amandmanskom procedurom definiranom Ustavom BiH. Nijedan stranački papir ne može promijeniti ove činjenice“, saopšteno je iz OHR-a.

„Nakon svakog referenduma teče krv“

Konkretnija od međunarodne zajednice bila je opozicija u RS-u koja je potez SNSD vidjela kao jeftinu politiku ove stranke, ali i prepreme za naredne izbore. Ta priča, smatraju, biće aktuelna u narednim godinama upravo do izbora 2018. godine, s obzirom na to da je evidentan pad popularnosti SNSD-a. „Treba imati u vidu da u Bosni nakon svakog referenduma teče krv. Ovdje je istorija pokazala da ovakvi referendumi i ovakva pitanja izazivaju teške konflikte. I ja ne znam da li je Dodik i njegovo društvo spremno da uzme pušku u ruke i realizuje te svoje političke ideje“, smatra Dragan Čavić lider NDP-a.

Ni kod koalicionog partnera NDP-a na državnom nivou, SDA, Deklaracija nije naišla na odobravanje. Šta više, partije sa bošnjačkim predznakom izrazile su snažno protivljenje ovom konceptu i zatražile oštru reakciju međunarodne zajednice u BiH. Dodikovu najavu o otcjepljenju vide kao veliku opasnost te pokušaj sprovođenja teške antidejtonske aktivnosti.

„Najoštrije osuđujemo i u potpunosti odbacujemo Deklaraciju Sabora SNSD-a koja predstavlja grubi nasrtaj na teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i flagrantno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Upozoravamo SNSD da bi bilo kakva aktivnost u pravcu osamostaljivanja i otcjepljenja od Bosne i Hercegovine predstavljala krivično djelo protiv ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine garantovanog Dejtonskim mirovnim sporazumom, čime bi bila poništena sva prava entiteta RS po Dejtonskom mirovnom sporazumu i što bi rezultiralo prestankom postojanja tog entiteta. Ako pokušaju dovršiti projekat Karadžića i Mladića, završit će kao i oni“, navodi se u saopštenju Stranke demokratske akcije.

Svi protiv, HDZ BiH podržava SNSD

Ipak neke partije sa sjedištem u Federaciji BiH, prvenstveno HDZ BiH, koja je i koalicioni partner SDA, ne vide ništa sporno u Deklaraciji SNSD-a. Dragan Čović, lider HDZ-a BiH smatra da je bolje u BiH igrati otvorenih karata kako bi svi znali koji su ciljevi partija: „Svaka politička opcija ima svoj stav i viđenje BiH, tako i SNSD, to je legitimno pravo, i bolje je da imamo rezoluciju pa da znamo šta neki politički subjekt želi u BiH, nego da pričamo jedno a radimo drugo. To znači da ću ja podržati svaki politički stav svake političke opcije u BiH, bez obzira kakav je on“.

Analitičari se međutim slažu u konstataciji da je Deklaracija SNSD posljednji pokušaj lidera ove stranke da se održi na političkoj sceni na lokalnim izborima naredne godine a posebno na opštim 2018. godine, za kada se i najavljuje održavanje referenduma. Analitičar Željko Raljić podsjeća da Dodik vodi populističku politiku: „Dodik je nekada sebe predstavljao kao projugoslovena a kada je vidio da takva priča ne prolazi, preko noći je postao nacionalista... i to istog onog trenutka kada je doša na vlast s obzirom na to da je bukvalno oteo nacionalnu palicu od SDS-a“.

Traži se reakcija međunarodne zajednice

Neke bošnjačke partije pozvale su institucije međunarodne zajednice da iskoriste svoj mandat i spriječe ove aktivnosti s obzirom na to da se kako navode, na ovaj način ugrožavaju mir i stabilnost u BiH. Međunarodna zajednica za sada je djelovala samo putem saopštenja u kojem se podsjeća da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje. Da li će biti neke snažnije reakcije za sada je rano govoriti s obzirom na to da je referendum najavljen za tri godine.

Treba podsjetiti na reakciju međunarodne zajednice samo nekoliko dana uoči najave raspisivanja referenduma u Republici Srpskoj o Sudu i Tužilaštvu BiH 2011. godine. To je rezultiralo dolaskom tadašnje visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost EU, Ketrin Ešton u Banjaluku, nakon čega je Dodik povukao inicijativu za referendum, ali dogovorio početak pregovora o reformi pravosuđa u BiH.