REKOM nastavlja da traži pravdu za žrtve

Mediji u BiH i Srbiji posljednjih dana naveliko i naširoko pišu da je Inicijativa za osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratu na području bivše SFRJ (REKOM) propala, te da je izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić podnijela ostavku u Koordinacionom vijeću. Kao razlog navode prikupljanje pola od planiranih milion potpisa za podršku inicijativi na području bivše SFRJ. Pored toga, u medijima u Srbiji poteglo se pitanje odgovornosti za novac koji je do sada potrošen na osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica rata.

Nataša Kandić je demantovala tvrdnje da je REKOM propao, te je navela da je ostavku u Koordinacionom vijeću podnijela dva mjeseca ranije.

„Opšte je poznato da sam ja aktivistkinja za ljudska prava koja voli da stvara i da vidi rezultate. Tako je i u vezi sa Inicijativom REKOM. Osmišljavam aktivnosti i sa timom saradnika neposredno sam angažovana na aktivnostima koje vode ostvarenju ideje o osnivanju REKOM, koje obuhvataju pisanje izvještaja, dokumenata, promocija inicijative na ulici i u medijima, političko zagovaranje, i dr. Zbog sadašnjih i budućih poslova nemam vremena da sjedim u Koordinacijskom tijelu koje nadzire sprovođennje odluka Skupštine Koalicije za REKOM. To je jedini razlog zašto sam mjesto u Koordinacijskom vijeću prepustila drugoj osobi, a za sebe zadržala tehničku poziciju u Sekretarijatu Koalicije za REKOM”, kazala je Kandić i istakla da Fond za humanitarno pravo ostaje u Inicijativi.

Nastavlja se prikupljanje potpisa

Činjenica da nije prikupljeno milion planiranih potpisa za osnivanje Komisije na području zemalja ex-YU, ona je pojasnila lošom organizacijom i lošom političkom atmosferom, posebno u Hrvatskoj, gdje je prikupljanje potpisa krenulo nekoliko dana nakon haške presude Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču za zločine počinjene u toku i nakon akcije „Oluja“. No, istakla je da ni broj potpisa koji je do sada prikupljen nije mali. S tim se slaže i direktorka Documente Vesna Teršelič, najznačajniji partner REKOM-a u Hrvatskoj.

„U Hrvatskoj je strah od regionalnog snažan, a istovremeno smo imali jaku kampanju protiv Inicijative. Drugi faktor koji je na to utjecao jeste da smo počeli prikupljati potpise u vrijeme izricanja presude generalima Gotovini, Čermaku i Markaču i to su sve faktori koji su doprinijeli količini prikupljenih potpisa. Međutim, bez obzira na napise medija, ta brojka nije mala.

Ja zaista mislim da je na duge staze ovo potrebna rasprava, da je vrlo jednostavno vidjeti da u Hrvatskoj nemamo službeni popis ubijenih sa imenima i prezimenima i okolnostima stradanja i da je to nešto na čemu moramo raditi. Utvrđivanje činjenica je vrlo važno u cijeloj regiji. Suđenja neće biti i nisu jedini mehanizam za utvrđivanje ratnih zločina”, kazala je Teršelič.

REKOM, kao i nevladine organizacije koje u njemu učestvuju bili su predmet napada i diskvalifikacija na raznim osnovama, kako kroz mahom tabloidne patriotske medije tako i u civilnom sektoru. S druge strane, većina nevladinih organizacija, pojedinaca iz akademske zajednice, NGO sektora i medija, slaže se sa činjenicom da je REKOM nužan kako bi se suočili sa prošlošću.

Nepovjerenje prema inicijativama iz Srbije

U Bosni i Hercegovini je već u nekoliko navrata u medijima pisano negativno o inicijativi za REKOM, veliki dio važnih organizacija je istupio, a mišljenja o načinu rada su podijeljena. Jedan od najglasnijih kritičara Inicijative, Edin Ramulić iz Udruženja Izvor iz Prijedora, smatra da je tretiranje BiH u cijeloj organizaciji pogrešno, što je i rezultiralo slabom potporom.

„Iako je uloženo mnogo u medijsku kampanju, ona je loše vođena u BiH. Ja sam imao mnogo više prostora nego svi oni zajedno, i to iz razloga što je kritika inicijative bila zanimljivija medijima. Drugi razlog je nepovjerenje u sve ono što dolazi iz Srbije, a Nataša Kandić, pogotovo u sredinama gdje su Bošnjaci većina, nije znala da to amortizuje”, pojasnio je Ramulić čija je organizacija istupila iz Inicijative.

On kaže da je BiH takva Komisija potrebna, ali da se postavlja pitanje da li je regionalni pristup moguć i na koji način ga koordinisati, jer se, kako kaže Ramulić, ovakav način rada nije pokazao kao uspješan.

„Većina ljudi u BiH ne zna šta je REKOM ni ta komisija, a to je zato što je frizirana podrška javnosti”, kazao je Ramulić.

Na potezu vlasti

Predsjednici većine zemalja bivše Jugoslavije podržali su Inicijativu za osnivanje Komisije, a očekuje se da zahtjev za osnivanje Komisije bude predat uskoro i predsjednicima Srbije, Makedonije i Kosova. Komisije će formirati Vlade država u regionu i prema riječima Nataše Kandić, svi državni poslovi oko osnivanja REKOM trebalo bi da budu obavljeni do kraja 2012. godine, i da REKOM bude osnovan u prvoj polovini 2013. godine.

„Do tada, ja i FHP ostajemo u centru aktivnosti za osnivanje REKOM”, istakla je.

Na optužbe o korišćenju novca, kratko je odgovorila da se svi izvještaji mogu naći na stranici Fonda za humanitarno pravo.

Inicijativa za REKOM ostvarila je dva od tri postavljena cilja – održala je konsultacije i donijela Statut, a treći cilj, prikupljanje potpisa, ispunjen je polovično do zadanog roka, no volonteri nastavljaju da prikupljaju potpise i dalje kako bi se oni u pravo vrijeme našli pred predsjednicima zemalja bivše SFRJ, i kako bi se konačno utvrdio broj ubijenih u ratu i okolnosti u kojima su stradali.

Autorka: Žarka Radoja, Beograd

Odg. ur.: Azer Slanjankić