1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Republika Srpska je sita Šmita

23. juni 2023

Parlament Republike Srpske u Bosni i Hercegovini odlučio je da ne sluša odluke visokog predstavnika Šmita. Da li je to prvi korak ka nezavisnoj državi, pita se novinar Tagescajtunga Erih Ratfelder.

https://p.dw.com/p/4Sybd
Christian Schmidt
Kristijan ŠmitFoto: Dado Ruvic/Reuters

"Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini oštro su napali Srbi", piše Erih Ratfelder u berlinskom listu Tagescajtung. „U srijedu uveče, parlament republike u kojoj dominiraju Srbi saopštio je da će prekinuti svaku saradnju sa njemačkim političarem Kristijanom Šmitom (CSU)."

U tekstu se naglašava da je za to glasala dvotrećinska većina te da su se „parlamentarci odlučili da ubuduće mogu ignorisati sve odluke visokog predstavnika". „Narodna skupština je takođe odlučila da svoje odluke ne štampa u pravnom glasniku srpskog entiteta, čime ih je proglasila nevažećim."

Sve to, kako piše Ratfelder, jer „srpska republika smatra da je imenovanje njemačkog diplomate ionako nezakonito, zbog toga što njegovo imenovanje za visokog predstavnika nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN". On podsjeća da je Rusija glasala protiv Šmita, a Kina bila uzdržana. „Ovo jasno stavlja do znanja predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku i srpskom entitetu da ne moraju tolerisati bilo kakvu intervenciju visokog predstavnika u njihove poslove."

Autor se takođe pita „da li će to značiti da će Republika Srpska postati samostalna država, kako to tajno namjeravaju Dodik i rukovodstvo Srbije u Beogradu?“ On takođe naglašava da je „Šmitovo imenovanje bilo savršeno zakonito, jer visokog predstavnika ne imenuje Savjet bezbjednosti, već Savjet za implementaciju mira".

„Srpski entitet i njegov predsjednik Milorad Dodik otvoreno se protive Dejtonskom sporazumu, kojim je okončan rat 1992-1995. Pokušavaju spriječiti bilo kakvu zajedničku politiku u ionako zamršenoj strukturi Bosne i Hercegovine." (…)

Tagescajtung dodaje da je Šmit, otkako je preuzeo funkciju, imao „samo dva sukoba sa Dodikom". „Oba puta je poništio zakone srpskog entiteta koji su imali za cilj da ponovo regulišu vlasništvo nad zemljištem." „Zbog svojih finansijskih problema, Dodik je založio zemljište i šume stranim finansijerima, ne vodeći računa da to pripada državi Bosni i Hercegovini, a ne srpskom dijelu države."

Autor takođe dodaje da kada je Ustavni sud BiH presudio da je Dodikova politika u suprotnosti sa Ustavom, „Dodik je negirao odluku suda i od tada ga ne priznaje. Čak je srpskog sudiju povukao iz Ustavnog suda. Međutim, to je uradio vjerovatno i zato što nije uvijek slijedio njegova naređenja."

Priredio: S. Savić

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu