Rumunija bira predsjednika
2. novembar 2014Na predsjedničkim izborima u Rumuniji pokazaće se koliko je ta zemlja uklopljena u evropski sistem vrijednosti i odana principima pravne države, kao i to da li je ugrožena rumunska demokratija koja je još mlada.
Rumunsko društvo je i 25 godina poslije pada komunizma - podijeljeno. Na jednoj strani su mladi i obrazovani ljudi sa liberalnim i proevropskim ubjeđenjima, na drugoj - i dalje postojano biračko tijelo Socijaldemokrata (bivših komunista). Od 14 kandidata, u anketama se šanse za pobjedu pripisuju samo aktuelnom šefu vlade Viktoru Ponti i predstavniku Hrišćansko-liberalne alijanse Klausu Johanisu.
I jedan Nijemac je kandidat za predsjednika
Johanis je gradonačelnik Sibina i pripadnik njemačke manjine u Rumuniji. On se zalaže za ostanak svoje zemlje u evropskoj zajednici vrijednosti i za "Rumuniju dobro obavljenog posla". U predizbornoj kampanji on za lošu ekonomsku i političku situaciju u zemlji optužuje prije svega socijaldemokratske šefove regije, takozvane "barone".
Rumunska privreda je u posljednja dva kvartala 2014. u minusu - zemlja je ponovo u recesiji. Osim toga, potresena je i nizom skandala sa korupcijom, čiji krugovi se šire do same vrhuške PSD i neposrednog porodičnog okruženja premijera. Ionako slabo povjerenje građana u političare dodatno je poljuljano donošenjem hitne uredbe koja je omogućila da političari u gradovima i opštinama u kratkom roku promijene stranku, a da pri tome ne izgube mandat. Ta mjera je najviše koristila vladajućoj PSD, kojoj su se pridružile stotine predsjednika opštinskih i gradskih skupština. Ponta je optužen da uz pomoć "konvertita" hoće da utiče na ponašanje birača.
Uzori: Putin, Erdogan, Orban
Ponta se Johanisu suprotstavlja lijevonacionalnim i fundamentalističkim tonovima. Kaže da mu je "valjda dozvoljeno da se u svojoj zemlji kandiduje kao pravoslavni Rumun" - čime se jasno distancira od protestanta Johanisa. I dodaje da je ponosan što je Rumun.
Istovremeno je u medijima bliskim Ponti i njegovoj stranci u toku žestoka negativna kampanja protiv Johanisa. Ovaj rumunski Nijemac je - bez ikakvih dokaza - optužen da je umiješan u trgovinu organima, da je "prevarant u poslovima sa nekretninama", "agent njemačke obavještajne službe" i "trojanski konj Angele Merkel." Ponta se, inače, zalaže za obnavljanje odnosa sa Kinom, Rusijom i Turskom i podstiče ekonomsku orijentaciju zemlje prema Istoku. Političari poput Putina u Rusiji, Erdogana u Turskoj ili Orbana u Mađarskoj, često mu služe kao primjeri.
Ugrožena pravna država
Politika rumunske vlade je i na meti međunarodnih kritika. Tako je zamjenica američkog državnog sekretara Viktorija Nuland nedavno govorila o "tumoru razgradnje demokratije" u nekim zemljama srednje i istočne Evrope i o "političarima koji štite korumpirane funkcionere od krivičnog gonjenja i zaobilaze parlament kad god im to odgovara." Ne samo Pontini protivkandidati, već i članovi civilnog društva, upozoravaju na opasnost koju bi predstavljao reizbor ovog socijaldemokrate. Pobjeda na izborima bi Ponti, čija stranka u parlamentu od 2012. ima većinu koja može da mijenja ustav, omogućila praktično neograničenu vlast. Šef države nema samo nadležnosti na planu spoljne i bezbjednosne politike, već je i odgovoran za postavljanje državnih tužilaca, a kontroliše kako zakonodavnu i izvršnu vlast, tako i tajne službe i pravosuđe.
Bio bi to kraj pravne države kada bi Ponta pobijedio, smatra Mirčea Vasilesku, nezavisni novinar i glavni urednik nedjeljnika Dilema. On dodaje da je sadašnji šef vlade opasan populista. "On ne samo što nema zrelost i vizije koje su potrebne za predsjedničku funkciju, kao što ne može da se pohvali ni ekonomskim uspjesima; on je majstor propagande i podstiče svoju stranku da donosi mjere koje dovode pravnu državu u pitanje", kaže Vasilesku.