Rumunija: Kasna pobjeda Securitatea
2. august 2023Rumunija ima novi pravosudni skandal: Vrhovni sud je kao najviša instanca odbacio optužbe protiv dvojice bivših oficira zloglasne komunističke tajne policije Securitate, Marina Parvulescua i Vasilea Hodisa. Njih se teretilo da su 1985. bili umiješani u ubistvo režimskog kritičara Georgea Ursua (Gheorghea Ursua) dok se on nalazio u istražnom pritvoru.
Inžinjer Ursu je u nekoliko pisama radiju Slobodna Europa osudio površnu i neodgovornu obnovu zgrada oštećenih u razornom potresu 1977. godine. Po njegovim riječima je to bila svjesna odluka komunističkih vlasti, kako bi se smanjili troškovi.
Osim toga, jednom je u svom privatnom dnevniku kritizirao politiku i kult ličnosti diktatora Nikolaea Čaušeskua (Nicolae Ceausescu). Uredski kolega, za kojeg se kasnije ispostavilo da je bio doušnik Securitatee, ukrao je dnevnik i predao ga vlastima. Uslijedila je pretraga kuće tijekom koje je pronađeno više desetaka bilježnica. Nekoliko stranih novčanica i kovanica u Ursuovom stanu dovelo je do službenog hapšenja zbog posjedovanja 17 dolara, što je u to vrijeme bilo protuzakonito.
U tadašnjoj Rumuniji je bila uobičajena praksa hapsiti politički nepoželjne građane zbog navodnih sitnih zločina. Iz dosjea, koji je tajna služba vodila o Ursuu i koji su tek 2014. pronašli stručnjaci Nacionalne službe za proučavanje arhiva Securitatee (CNSAS), proizlazi da je on odlučio učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi se borio protiv Ceausescuove politike. „Ako ih ne zaustavimo, to će biti moralna prostitucija. Postaćemo sluge pod vlašću luđaka i terorističke svinje” – pisao je Ursu misleći na Nikolaea Čaušeskua i njegovu svemoćnu suprugu Elenu.
Tokom dvomjesečnog pritvora Georgea Ursua brutalno su zlostavljali i istražitelji Securitatea i cimeri iz ćelije. Umro je jer se nije htio odreći svog stava i jer je odbio da sarađuje sa Securitateom.
Oslobađajuća presuda i njene posljedice
Prema mišljenju Vrhovnog suda, službenici Securitatee zaduženi za tadašnji postupak nisu kršili prava zatvorenika. Po riječima sudaca, i danas krivična istraga opterećuje optužene. Osim toga, kažu oni, nakon dolaska Čaušeskua na vlast 1965., režim više nije sistematski progonio disidente. Pritom, nije jasno radi li se tu o disidentstvu, jer ono nije bilo javno iskazano i očigledno. Osim toga, Ursu je nekoliko puta smio putovati u zapadne zemlje. Tako su suci Vrhovnog suda potvrdili prvostupanjsku oslobađajuću presudu dvojici bivših službenika Securitate. Oni su više puta izjavili da su postupali po višim nalozima u skladu s tadašnjim zakonodavstvom.
Političari i civilno društvo u Rumuniji šokirani su presudom. Prema saopštenju Instituta za proučavanje komunističkih zločina (IICMER), oslobađajuća presuda ima ozbiljne i negativne posljedice na proces suočavanja s prošlošću u zemlji. Liberalna ministrica pravosuđa Alina Gorghiu rekla je da nikada nije mogla zamisliti da bi mogli biti „legitimirani instrumenti progona i mučenja, dok se u drugi plan odmiču temeljna prava i slobode".
Ali kako je uopšte bilo moguće da dvojica bivših službenika Securitatee budu oslobođena? Apelacioni sud u Bukureštu promijenio je 2019. pravnu kvalifikaciju optuženih bivših čuvara zatvora iz „zločina protiv čovječnosti" u „nečovječno postupanje". To omogućava kriminalcima da izbjegnu strožiju kaznu.
Osim toga, proces se odugovlačio nekoliko godina, tako da je istina o metodama Securitate tek polako izlazila na vidjelo, što je otežalo sankcioniranje. A onda su suci u prvoj instanci izjavili su da je „otpor žrtve komunističkom režimu bio beznačajan" - kao da su bili pozvani suditi o postupcima žrtve, a ne o postupcima zločinaca.
Tuga i zaprepaštenje
Germina Nagat, članica Nacionalne službe za proučavanje arhiva Securitatee (CNSAS), kaže u razgovoru za DW da „postoje brojni zapisi koji dokumentiraju na hiljade slučajeva ozbiljnog zlostavljanja građana od strane Securitatea u posljednjim godinama diktature, od hapšenja pod izlikom nekih banalnih zločina do ubijanja onih koji su pokušali ilegalno prijeći granicu."
Andrei Ursu, sin ubijenog kritičara režima i istaknuti predstavnik rumunskog civilnog društva, rekao je za DW da su suci „u sprezi sa Securitateom". Oni su kao mjerodavne priznali argumente svjedoka optuženih - trojice bivših visokih službenika Securitatea, dok su potpuno zanemarili iskaze bivših disidenata koji su iznosili opisivali kako su bili mučeni.
Još nisu do kraja razjašnjene sve okolnosti oko svrgavanja Čaušeskuove diktature u decembru 1989., nakon više od tri desetljeća. Tada je poginulo više od 1.000 ljudi, a preko 4.000 ih je ranjeno. U toku je postupak protiv osoba koje se terete da su izdale nalog za pucanje po nenaoružanim građanima. Predstavnica CNSAS-a Germina Nagat strahuje da bi sadašnja presuda u slučaju Urzu mogla predstavljati presedan i uticati na obrazloženje drugih presuda, iako su tvrdnje sudaca „u očitom sukobu s događajima tokom posljednjih godina diktature, koji su dosegli vrhunac revolucijom 1989."
Državno tužilaštvo najavilo je da će ispitati vanredne pravne lijekove protiv presude. A Andrei Ursu je najavio da će se žaliti Evropskom sudu za ljudska prava.
Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu