Rusija izgubila proces oko Yukosa

Tužbu protiv Rusije su podigli akcioneri grupe "Group Menatep Limited" (GML), koja je svojevremeno bila u većinskom vlasništvu naftnog koncerna Yukos. Vlasnici najvećeg broja akcija su od ruske države tražili prvobitno 100 milijardi američkih dolara zbog gubitka ogromnih suma novca nakon raspuštanja kompanije na čijem je čelu bio Mihail Hodorkovski. Proces, koji je otvoren još 2005. godine, bio je brizantan i zbog napetih odnosa između Zapada i Rusije uzrokovanih krizom u Ukrajini.

Ruska vlada sada želi detaljno ispitati i analizirati presudu, kako je u ponedjeljak (28.07.) u Moskvi izjavio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov. Vlada će posegnuti za svim raspoloživim pravnim sredstvima kako bi odbranila poziciju Kremlja. Prema informacijama ruskog ekonomskog lista "Kommersant", Kremlj će pokrenuti revizioni postupak. Moskva je posebno kritikovala činjenicu, što njeni predstavnici nisu bili saslušani pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Hagu.

Ukoliko Rusija bude morala isplatiti 50 milijardi dolara odštete, biće to težak udarac za njenu privredu, ionako pogođenu recesijom. Dodatni udarac ruskoj ekonomiji biće sankcije EU i SAD-a zbog konflikta u Ukrajini.

Rusija bi odštetu akcionerima morala platiti do 15. januara 2015. godine. Primjera radi, Rusija je za organizaciju Zimskih olimpijskih igara u Sočiju potrošila isto toliko novca, koliko sada mora da plati akcionerima koji su je tužili, dakle sumu od 50 milijardi dolara.

Cilj: dovesti Yukos pred bankrot

Prema riječima velikih akcionera, koji su vodili proces protiv Rusije, bio je to, sudeći prema visini sume, najveći arbitražni postupak u istoriji. Pokretači suđenja su optužili Kremlj da su svjesno uništili naftni koncern Yukos, koristeći pri tome napuhane zahtjeve za uplatom poreza, što je, s njihove tačke gledišta - de facto - zapravo bila zaplijena i oduzimanje imovine.

Ovu argumentaciju je podržao i Arbitražni sud u Hagu. U obrazloženju presude je stajalo da primarni razlog za uništenje koncerna Yukos nije bila naplata poreza, već namjera da se koncern dovede pred bankrot. Prema ruskoj interpretaciji događaja su menadžeri Yukosa odgovorni za teški privredni kriminal.

Uništavanje Yukosa je počelo u oktobru 2003. godine. Šef koncerna Hodorkovski, koji je od 1997. na njegovom čelu, je uhapšen. Ovaj multimilijarder je optužen za prevaru i utaju poreza i protiv njega je vođen montirani proces. Državno tužilaštvo istovremeno je zaplijenilo više od 50 posto akcija Yukosa. Poslovni partner Mihaila Hodorkovskog, Platon Lebedjev uhapšen je još u julu 2003. godine. U decembru 2004. se na prinudnoj licitaciji prodaje najvažniji dio koncerna, koji se bavi eksploatacijom nafte i to za sedam milijardi eura. Time je najveći ruski naftni koncern praktično uništen. U novembru 2007. ova kompanija se briše iz ruskog registra.

Samog Hodorkovskog je ruski predsjednik Vladimir Putin, na opšte iznenađenje, pomilovao kratko pred Božić 2013. godine a potom i pustio iz zatvora. U grupi, koja je podnijela tužbu protiv Rusije, je i Platon Lebedjev, koji je u januaru 2014. pušten na slobodu i koji kao i Hodorkovski i drugi pokretači tužbe žive u egzilu u inostranstvu. Hodorkovski je svoj udio u "Group Menatep Limited" (GML) prodao 2005. godine.