1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ruski mirovni pokret pokušava probuditi javnost

Andrej Kalich / Zoran Arbutina21. septembar 2014

Za 21. rujna su u Moskvi i drugim velikim ruskim gradovima zakazani "mirovni marševi". Nakon višemjesečne stanke oporba u Rusiji planira prosvjede protiv politike Kremlja u Ukrajini i protiv Putinove propagandne mašine.

https://p.dw.com/p/1DGCM
Foto: DW/K.Kaminski

Posljednjih pola godine ruska oporba je bila više ili manje nevidljiva. U ožujku ove godine su deseci tisuća ljudi širom zemlje izašli na ulice prosvjedujući protiv tzv. "referenduma" na Krimu i protiv pripajanja tog ukrajinskog poluotoka Rusiji. Njihov moto je tada glasio "Ruke dalje od Krima!".

No to ne bi trebalo navesti na krive zaključke: aktualna ispitivanja javnog mnijenja pokazuju kako velika većina građana Rusije i dalje podržava politiku Kremlja prema Ukrajini. Glasovi onih koji smatraju kako politika Moskve šteti ne samo Ukrajini već i samoj Rusiji u javnosti se jedva mogu čuti.

Pasivnost i propaganda

Prema navodima "Levada centra", nezavisnog instituta za istraživanje javnosti, 80 posto ljudi u Rusiji nikako ne bi sudjelovalo na masovnim demonstracijama, čak niti kada bi se one održavale pred njihovim kućnim pragom. Aktivisti za zaštitu ljudskih prava i oporba smatraju kako razlog tome leži u "uspješnoj borbi" države protiv bilo kakvog prosvjednog pokreta. Agresivna propaganda Kremlja je jedno od jamstava političkog uspjeha predsjednika Vladimira Putina, smatraju kritičari.

"Narod varaju uz pomoć huškanja. U vezi sa sukobom u Ukrajini zemlji se nameće vojna histerija", kaže u razgovoru za DW ruski oporbeni političar Boris Nemcov. Uz to je na djelu i izvjesna "fašizacija" javnog mnijenja. "Protiv političkih aktivista i onih koji drugačije misle se primjenjuju odvratne metode progona i vodi se kampanja laži i objeda. Njih se optužuje za sve i svašta, proglašava ih se izdajicama domovine", kaže Nemcov.

Boris Nemcov, politički aktivista kojeg Kremlj smatra izdajnikom
Boris Nemcov, politički aktivista kojeg Kremlj smatra izdajnikomFoto: DW

Nedovoljno razvijeno civilno društvo

Sergej Smirnov, urednik web stranice "Ljudska prava u Rusiji", smatra kako je civilno društvo u Rusiji slabo i nedovoljno razvijeno. To je po njegovom mišljenju glavni razlog tome, što u zemlji gotovo da i nema masovnih prosvjeda protiv politike vlade. "Ni u 21. stoljeću mi još uvijek nemamo stvarnu mogućnost utjecaja na donošenje odluka o kojima ovisi ne samo naša osobna sudbina, već i sudbina našeg društva i cijele zemlje", kaže Smirnov u razgovoru za DW. "Gdje je naše civilno društvo koje bi se pobunilo čim se pojavi i naznaka ugroženosti ljudskih prava, a pogotovo kada ljudi umiru?", pita se razočarano Smirnov.

On naglašava kako se tu međutim ne radi o nezainteresiranosti za te teme, već je razlog prije u "velikom pritisku kojem su nevladine organizacije izložene u Rusiji". "Njih se pokušava predstaviti kao petu kolonu i kao agente inozemnih sila. Čak se tako označava i organizacija majki vojnika", kaže Smirnov. Po njegovom mišljenju se na taj način Rusima želi poslati poruka kako je besmisleno i dapače štetno javno izražavati svoje kritičko mišljenje.

Afganistan kao usporedba

Ruski oporbeni političar Vladimir Rižkov smatra kako je prosvjedni pokret u Rusiji preslab jer većina ljudi uopće ne vidi razloga za potragom za objektivnim informacijama. "Rusi su unazad godinu dana putem televizije izloženi vrlo jakoj propagandi i većina je sklona vjerovati joj."

U aprilu 2014. godine su u Moskvi održane demonstracije protiv cenzure u medijima
U aprilu 2014. godine su u Moskvi održane demonstracije protiv cenzure u medijimaFoto: DW/A. Khan

Na pitanje, što bi se moralo dogoditi kako bi se pogled ruske javnosti na sukob u Ukrajini promijenio, Rižkov odgovara koristeći jednu povijesnu usporedbu: "Ja se dobro sjećam rata u Afganistanu koji je trajao deset godina. U početku on nije izazivao nemir među građanima Sovjetskog Saveza. Do gubitka povjerenja sovjetsko vodstvo je došlo tek kada su u zemlju počeli masovno stizati mrtvački kovčezi sa sovjetskim vojnicima i kada su time bile pogođene tisuće obitelji širom zemlje."

Gospodarske posljedice

Danas je naravno drugačije, takvog rata u Ukrajini nema. Ali jedan od faktora koji bi eventualno mogli voditi ka smanjenju podrške Putinovoj politici prema Ukrajini je gospodarstvo, smatra Rižkov. "Koliku cijenu će Rusija morati platiti zbog svoje antiukrajinske politike tek će se s vremenom vidjeti. To će ljudi početi shvaćati tek kada se suoče s gospodarskim problemima poput pada vrijednosti rublje, povećanja nezaposlenosti, rasta cijena i nestašice prehrambenih proizvoda."

Boris Nemcov je pak uvjeren kako će se situacija početi mijenjati tek kada ljudi u Rusiji počnu dobivati prave informacije. "Na istoku Ukrajine nije građanski rat već se tamo Rusija bori protiv Ukrajine. Ruskim građanima bi trebalo predočiti brojne dokaze koji pokazuju, da na Istoku Ukrajine ratuju ruski vojnici. Kada bi javnost dobila objektivne informacije o tom ratu, antiratni pokret bi znatno ojačao", smatra Nemcov.