SAD - ratom izmorena zemlja

Kada je američki oficir Pjer Hajnis prije pet godina otišao iz Iraka vjerovao je da će u zemlji uskoro zavladati mir. Danas, dok gleda TV, zna da nije bio u pravu. "Krajnje uznemirujuće", kaže taj veteran dok gleda slike iz okupiranih gradova na sjeveru zemlje. "Ne mogu da vjerujem da se situacija u zemlji tako brzo pogoršala."

Taj 28-godišnjak sjedi na klupi u parku u Vašingtonu, nedaleko od Bijele kuće i nedaleko od svog radnog mjesta. On u međuvremenu studira pravo na poznatom Džordžtaun univerzitetu i trenutno je na praksi u jednoj advokatskoj kancelariji. Vojnički život je iza sebe ostavio 2012. Tako je bar mislio. Međutim, vijesti iz Iraka o brzom napredovanju ISIS oživljavaju slike iz Iraka, pogotovu iz Mosula.

Pjer je bio stacioniran u tom drugom po veličini gradu u Iraku, koji sada kontroliše ISIS. Kao oficir obavještajac, živio je godinu dana u Kampu Marez, na aerodromu u Mosulu. Odatle je rukovodio akcijama i bio u kontaktu sa domaćim prevodiocima. Hajnis se sada prije svega brine za njih. Da je vojnik, i da se to od njega traži, bez razmišljanja bi ponovo otišao u Irak. "Međutim, kao civil, brinem se koliko dugo će trajati nova misija SAD."

Skeptičnost prema novoj misiji

Hajnis govori iz iskustva. Kada su SAD 2003. umarširale u Irak govorilo se o takozvanoj "narrow mission": misiji sa sasvim konkretnim, usko definisanim ciljem. Plan Bušove administracije je bio da se svrgne Sadam Husein i da se uništi navodno oružje za masovno uništavanje. Hajnis je u to vrijeme još bio u srednjoj školi. Kada je četiri godine kasnije otišao u vojsku, SAD su još uvijek bile u Iraku. Ako se sada započne nova ofanziva, mogla bi da potraje godinama, brine se Hajnis.

Slično razmišlja i Tarša, koja sjedi u istom parku i uživa u popodnevnom suncu. Ova 41-godišnja žena ne želi da kaže svoje prezime, jer je njen suprug u vojsci. "Brinem se da ga ne pošalju ponovo. Već je dva puta bio u Iraku i oba puta sam se jako brinula za njega." Zbog toga sada rijetko kad može da se opusti, kaže ona.

Taršu je malo smirio Obamin govor prošlog petka (13.06.2014). Američki predsjednik je rekao da u Irak neće slati kopnene snage. A onda je početkom ove sedmice rekao da u Bagdad šalje 275 vojnika sa zadatkom da obezbjeđuju ambasadu. Neki građani, kao Džonatan Kouplend, smatraju da je time pogazio riječ. "Naravno da se u Iraku trenutno događaju gadne stvari, ali ja ne vjerujem da se to može riješiti ratom", kaže 39- godišnji kuvar.

Amerikanci ne žele još jedan iscrpljujući rat

Sudeći prema anketi Istraživačkog centra Pju (Pew Research Center), sprovedenoj decembra 2013., više od polovine građana SAD, njih 52 odsto, žele da se država više brine o unutrašnjim problemima u zemlji, dok samo 38 odsto podržava uplitanje u sukobe u drugim zemljama. Tako mala podrška misijama u inostranstvu nije zabilježena od kako se ova studija sprovodi - od 1964. godine.

I Keti Luš je promijenila svoj stav o Iraku. Ta advokatica je 2003. vjerovala ministru odbrane Kolinu Pauelu kada je on pred cijelim svetom tvrdio da Sadam Husein posjeduje oružje za masovno uništavanje. "Mislila sam da mi moramo tamo da intervenišemo", kaže ona. Međutim danas više nije sigurna u to, ne vjeruje političarima: "Imam osjećaj da me vlada premalo informiše o situaciji i to me zamara. Situacija u Iraku djeluje haotično. Istovremeno, eskalacija u toj zemlji znači da je onih 4.500 palih vojnika život izgubilo uzaludno."

Alternativa: vazdušni napadi

Mnogi građani vazdušne napade vide kao alternativu slanju kopnenih snaga. Još bolje bi bile bespilotne letilice. Iračka vlada je u srijedu (18.06.2014) zatražila podršku iz vazduha od SAD. Pjer Hajnis je kao vojnik već radio sa bespilotnim letilicama - služile su za nadgledanje Mosula. Međutim, taj veteran sumnja da se naoružane bespilotne letilice mogu koristiti u velikim gradovima kao što je Mosul.

"Policijska stanica, koju su zauzeli pobunjenici, je usred grada", kaže bivši obavještajni oficir. "A s druge strane ulice se nalaze zgrade u kojima žive civili. Doduše, ima izvještaja da su mnogi od njih pobjegli, ali kada se koriste bespilotne letilice treba biti veoma oprezan, kako ne bi bilo više štete nego koristi."

Posljednje što bi sada trebalo SAD su civilne žrtve, kaže Hajnis i dodaje da bi to samo bio dodatni argument za ekstremiste.

I američki general Martin Dempsi aktuelno stanje procjenjuje kao previše haotično da bi se startovalo sa vazdušnim napadima. Ipak, Obama je u četvrtak najavio spremnost za „ciljanim i preciznim vojnim akcijama“. Ali je ostavio otvorenim kad i gdje će one da se sprovedu.