Savez iz koristi

I pored žestoke kritike iz SAD, Turska namjerava da kupi ruske oružane sisteme. „To je naše suvereno pravo", rekao je predsjednik Redžep Tajip Erdogan nakon sastanka sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Moskvi. „Niko ne može da zahtijeva da se toga odreknemo".

Erdogan je rekao da već postoji red vožnje kada je riječ o toj kupovini. Kaže i da će isporuka odbrambenih raketa početi u julu. Isplate Rusiji su već u toku. Prema ruskoj agenciji Interfaks, četiri protivvazdušna sistema tipa S-400 trebalo bi da koštaju oko 2,2 milijarde evra.

„Ovi planovi su se pobrinuli za zategnut odnos u NATO", piše tabloid Bild: „Shodno tome, na dnevnom redu su prema navodima Kremlja bili i drugi obećavajući projekti u kojima bi Rusija mogla da snabdijeva Tursku modernim oružjem. Ovo je već treća posjeta Erdogana Rusiji od početka godine".

Javni servis ARD je na internet-portalu dnevnika Tagesšau takođe utvrdio da se „Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan sastaju već treći put ove godine. I ponovo su predsjednik Rusije i Turske odvojili mnogo vremena za to. To su dva muškarca koji – i pored toga što se tako nazivaju – zasad neće postati prijatelji. Dva predsjednika, međutim, trenutno duvaju u istu tikvu jer imaju zajedničke interese. To su ekonomski interesi, baš kao i politički i geostrateški".

„Ruski predsjednik je pohvalio to što je rusko-turska saradnja na planu energije u međuvremenu dobila strateški karakter. Rusija je najveći isporučilac zemnog gasa u Tursku. Prošle godine smo izvezli 24 milijarde kubnih metara, rekao je Putin. Stavljanje gasovoda u pogon će unaprijediti isporuke gasa ruskim potrošačima. I ne samo to. Preko gasovoda će gas dugoročno biti dalje sprovođen u Jugoistočnu Evropu. Za Moskvu je ta ruta još jedna alternativa za tranzit gasa preko Ukrajine – i mogućnost da ostvari veći politički uticaj u zemljama kao što su Bugarska, Mađarska ili Srbija", piše Tagesšau između ostalog u podužem tekstu koji završava riječima: „Iako su danas stalno isticane zajedničke stvari: obje strane imaju u vidu u prvoj liniji svoje interese. To je, i ostaće tako, prije svega savez iz koristi".

Osim informacija o ovom sastanku, bečki Standard je podsjetio da je „Sirija ishodište i krajnja tačka odnosa dvije zemlje. Tamo je prije dvije godine počeo veliki raskol – kada je ruski vojni mlaznjak oboren jer ga je pogodio jedan turski vojni avion. Razdvajanje sfera uticaja u Siriji je naposljetku dovelo do (teške) alijanse dvije hegemonijalne sile u regionu. Turska cilja na Sjever, dio zemlje pretežno naseljen Kurdima, dok Rusija hoće da u čitavoj Siriji cementira vladavinu svog protežea Bašara al Asada."

„Kremlj je u prvi plan stavio ekonomske teme. Pored gradnje nuklearne elektrane Akuju, koja će biti završena 2023, i gasovoda Turski tok, koji bi trebalo da počne s radom već krajem godine, Putin je predložio i širenje vojne saradnje. Tu ima mnogo potencijala, rekao je šef Kremlja. Pri tome je već i sadašnji dil dvije zemlje sporan. Turska kupovina ruskih protivvazdušnih raketa tipa S-400 provocirala je spor u NATO. Vašington je reagujući zaprijetio Ankari da neće prodavati Turskoj avione F-35", piše bečki Standard.

Priredio Saša Bojić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android