Savez protiv kradljivaca metala

Najčešće dolaze noću kada svi spavaju. Pod okriljem mraka kidaju strujne kablove i semafore, ili na drugim mjestima kradu bakarne kablove telekomunikacionih provajdera. Lopovi traže bakar, mesing i staro gvožđe. Posao sa sirovinama postao je veoma unosan. Do 10.000 američkih dolara se plaća za tonu bakra. Zato ne čudi što lopovi sve češće idu u lov na sve sirovine koje im dođu pod ruku.

Trenutno najviše ispašta Njemačka željeznica (DB). Samo u 2011. godini 11.000 vozova je stiglo sa zakašnjenjem na cilj. Zbog krađa se nagomilalo 150.000 minuta čekanja. Procjenjuje se da je DB imao štetu od 15 miliona eura. Pored željeznice, zbog sve češćih građa ispaštaju i telekomunikacione i energetske kompanije i trgovci metalom. Tri velika koncerna DB, Telekom, energetska kompanija RWE i Udruženje njemačkih trgovaca metala zato su odlučili da se udruže u borbi protiv kradljivaca metala.

Sistem ranog upozoravanja

„U posljednjih četiri, pet godina krađe u Njemačkoj su sve učestalije i ono što primjećujemo je to, da krađa bakarnih kablova postaje sve profesionalnija. Jasno je da to ide u pravcu organizovanog kriminala“, kaže Filip Blank iz Njemačkog telekoma. Ta kompanija je prošle godine registrovala 320 krađa, koje su je oštetili za oko 820.000 eura. Savez bi sada trebalo da pomogne: „Željeli bi da uspostavimo sistem ranog upozoravanja, kako bi brže mogli da razmjenjujemo informacije. Naime, često se događa su krađe regionalno koncentrisane i tada na udara nije samo jedna kompanija.“

Vještačkim DNK označavanjem se će biti sakupljani genetski otisci prstiju kradljivaca, a predviđa se i da se u potragu za lopovima angažuju i helikopteri. Njemačkoj željeznici je posebno teško da nadgleda svoju mrežu šina, koja je duga 34.000 kilometara.

Nema opasnosti za putnike

Šef za bezbijednost Njemačke željeznice Jens-Oliver Fos kaže da krađa šina ne predstavlja opasnost za putnike. „Kada se tako nešto dogodi, svi signali svijetle crveno i svi vozovi se zaustavljaju.“ Štetu od krađa putnici ipak osjete, kada vozovi kasne, kada ne stignu na vrijeme na posao ili propuste let na more.

Skladišta metala visiko-bezbijednosne jedinice

Prodavci metala sve više novca izdvajaju za kupovinu zaštitne opreme, kaže šef Udruženja njemačkih trgovaca metalom Ralf Šmic: „Mnoga skladišta metala u međuvremenu su postala visiko-bezbijednosne jedinice.“

Lopovi se, međutim, više ne ustručavaju od nasilja. „Nedavno su radnici jedne naše firme isprebijani i opljačkani. U jednom drugom slučaju naoružani lopovi su zavezali stražare i pobijegli sa velikom količinom bakra.“ Pretpostavlja se da plijen najčešće završava u Istočnoj Evropi ili u Aziji.

Osiguranja postaju neplativa

Porastom krađa kompanijama postaje sve teže da osiguraju metale. „Troškovi osiguranja su se povećali od 300 do 400 odsto“, kaže Šmic. Zagonetka ostaje i kolike količine metala mogu da nestanu sa jednog tako dobro osiguranog terena.

Policija daje sve od sebe

Novo bezbijednosno partnerstvo međutim ne treba shvatiti kao reakciju na loš rad policije. „Propust policije je najviše federalizam. U Njemačkoj ne postoji centralna jedinica koja se bavi tom vrstom kriminala. Svaka pokrajina ima svoje nadležnosti“, kaže Ralf Šmic.

Peter Hošajt iz energetskog koncerna RWE još uvijek, srećom, ne može da se požali na nedostatak snabdijevanja električnom energijom zbog kradljivaca metala. On na lopove apeluje iz sasvim drugog razloga: „Kada je riječ o kablovima sa visokim naponom, tijelo i život su na kocki.“

Autori: Arne Lichternberg / Boris Rabrenović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić