SDS i Radovan Karadžić

Iako se ime Radovana Karadžića veže za prvog predsjednika Srpske demokrtske stranke, njen osnivač bio je Jovan Rašković u Hrvatskoj i ta ideja preuzeta je tada i u BiH, tvrde osnivači ove stranke. Radovan Karadžić je 1991. godine ušao u koaliciju sa HDZ-om i SDA, što je bio odgovor na tadašnju komunističku partiju i njeno rušenje. Međutim, u svjetlu svih događaja 1991. godine, taj savez nije mogao opstati. Iz tog perida, sa sjednice tadašnje Republike BiH ostalo je zapamćeno obraćanje Radovana Karadžića na sjednici 14. oktobra 1991. godine. „Nemojte da mislite da nećete odvesti BiH u pakao a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovdje“.

Sada već istorijski govor uoči krvavog četvorogodišnjeg rata u BiH, emitovan je do sada bezbroj puta i bio je jedan jedan od glavnih osnova za podizanje optužnice protiv Radovana Karadžića. Neki kažu da je ovim sve počelo u BiH mada ima i onih koji tvrde da se radi samo o posljedici postupaka koji su za cilj imali raspad bivše Jugoslavije ali i izlazak BiH iz nje. Radovan Karadžić ostao je u tih narednih pet godina na čelu Srpske demokratske stranke koja je okupljala preko 90 odsto srpske populacije na teritoriji koja je bila kod kontrolom srpskog naroda. Jedan od osnivača stranke i Karadžićev blizak saradnik, Momčilo Krajišnik optužen je Hagu na 20 godina zatvora po optužnici koja ga je teretila za etničko čišćnjenje i genocid na prostoru BiH. 2013. godine, nakon odslužene 2/3 kazne, Krajišnik je pušten iz pritvora.

Krajišnik: „Presuda udarac pomirenju“

„Dugo sam razgovarao sa Karadžićem i znam tačno da nije kriv. Međutim, prognozirati bilo šta je nezahvalno, jer sud ako bude postupio prema pravu i pravdi oslobodiće ga. Ako se u završnoj fazi rada tribuinala ne bude radilo po pravu i pravdi, to će biti udarac miru i pomirenju u BiH. Jer, sve to za šta je Karadžić optužen i ja za šta sam bio....sve to ima i na drugoj strani. Ipak presuda kakva god da bude, ne vjerujem da će imati bilo kakvog uticaja na današnji SDS“.

Današnji SDS nije ni blizu onog što je bio prije 20 godina. Većinu članova koji su optuženi ili osuđeni za ratne zločine stranka je isključila iz svojih redova, uključujući i Radovana Karadžića. Mnogi nakon toliko vremena postavljaju pitanje da li je Karadžić ispunio svoje ciljeve sa početka devedesetih godina kada je riječ o državi unutar BiH.

Sve je isto

„Čak su i simboli ostali gotovo identični, teritorija, jezik i politiku koja je takva kakva je. Sve te politike u neku ruku baštine dio politike iz tog perioda. Bez obzira kakva presuda bila, počinjena je trajna šteta. Osim neke satisfakcije žrtvama, nemamo ništa. Karadžić će uvijek na jednoj strani biti heroj na drugoj zločinac, nema tu puno mudrosti“, kaže novinarka Oslobođenja, Goradan Katana.

Postavlja se pitanje da li bi presuda mogla imati uticaja na sam SDS u smislu neke dalje stigmatizacije iako je nekoliko desetina članova ove stranke godinama bila pod suspenzijom međunarodne zajednice pod optužbama da na ovaj ili onaj način pomaže haške optuženike.

SDS je nakon Karadžića promijenio četiri predsjednika: Aleksu Buhu, Dragana Kalinića, Dragana Čavića i Mladena Bosića. Čavić je napustio SDS nekoliko dana nakon izborne skupštine ove stranke 2008. godine na kojoj je za predsjednika izabran Mladen Bosić, koji je i danas na čelu partije. Čavić, koji je više puta označen kao izdajnik u RS, s obzirom da je objavio izvještaj Komisije za Srebrenicu Vlade RS i time prekinuo period ćutanja o zločinima koji su se događali, smatra da će presuda Karadžiću poslužiti kao lajt motiv za dalji pritisak.

„SDS je etiketiran kao srpski hezbolah“

„To bi moglo da doprinese raznim političkim krugovima da insistiraju na novom pokušaju unitarizacije zemlje, napuštanje dejtonskog koncepta itd. Nema dileme da će presuda izazvati nove političke tenzije i u svijetlu lokalnih izbora to će biti dominantna tema za ružne političke kvalifikacije unutar BiH“, smatra Čavić navodeći da je isključenje Karadžića iz SDS rezultat stravičnog pritiska u to vrijeme.

„Brojne osobe iz ratnog SDS-a tada nisu bile dostupne tribunalu, to je prošlost. SDS je tada bio kvalifikovan kao srpski hezbolah i pravo je čudo da je SDS kao politička organizacija sve to preživjela. SDS je legalna stranka i presuda će biti korištena na razne načine protiv SDS-a imajući u vidu političku klimu u BiH“.

Da li je postojala politička ideja?

Međutim, Igor Gajić, politički novinar iz Banjaluke, nekadašnji urednik političkog magazina „Reporter“ ne smatra da će presuda imati bilo kakav uticaj na današnji SDS. Gajić kaže da presuda ne može biti dodatni teret za današnji SDS s obzirom da se radi o dva različita politička koncepta. Na pitanje da li je realizovana ideja Radovana Karadžića iz devedesetih, Gajić sumnja da je ona upšte i postojala: „Nisam siguran da je u to vrijeme Karadžić imao viziju o teritoriji ali mislim da je imao neku viziju o samostalnoj jedinici unutar BiH. Naravno nakon što je vidio da je to neostvarivo, mislim da se tada rodila ideja o nekoj teritoriji. Ali, definitivno mislim da on nije bio spreman da uđe u rat kakav je nastao nakon toga, ni kao političar ni kao čovjek“, zaključuje Gajić.

Današnji SDS, u političkom smislu nema dodirnih tačaka sa partijom kakva je bila devedesetih. Danas je u vlasti na državnom nivou, u koaliciji sa SDA, doduše partijom koja je koalirala sa SDS-om u tadašnoj Republici BiH prije više od 25 godina. Politički koncept međutim znatno je drugačiji iako je napuštanje te ideje natjeralo nekolicinu članova SDS-a da napuste partiju i formiraju izvornu partiju SDS - 1990. Jedan od osnivača SDS-a prije više od 25 godina, Božidar Vučurević ne vjeruje u ovaj SDS i smatra da će doći vrijeme da se on vrati korijenima.

„Sada je SDS izgubila i lice i naličje. Tada je SDS vodila ideja a sada je vode interesi. Zbog toga smo mi osnovali izvornu partiju sa glavnom motivacijom da tražimo pomirenje među srpskim narodom. Karadžić je dosta dao za SDS a ne zna šta se dešava ovdje. Trebalo bi da sazna“, kaže Vučurević.