Sirijcima moguće spajanje porodica tek nakon dvije godine

Viši upravni sud Schleswig-Holsteina prvi je sud koji će 23. novembra odlučivati smiju li se ograničiti prava izbjeglica sa ratnih područja. Do sada je Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) prije svega podnosiocima molbi za azil iz Srije odobravao tzv. "subsidarnu zaštitu". Na hiljade izbjeglica su ulagale tužbe i odnosile pobjede na sudu. Te odluke BAMF pokušava sada opovrgnuti na višoj sudskoj instanci - Višim upravnim sudovima. Savezni ured za migracije i izbjeglice i dalje insistira na ograničenoj zaštiti za sirijske izbjeglice.

Neograničena, odnosno puna zaštita po Ženevskoj konvenciji, za izbjeglice podrazumijeva dozvolu boravka od tri godine, nakon čega najčešće slijedi neograničena dozvola boravka. U to je uključeno i pravo na spajanje porodica. No, ako Ured za migracije i izbjeglice dodijeli tzv. subsidarnu zaštitu, onda izbjeglice dobijaju dozvolu boravka na godinu dana sa eventualnom mogućnošću produženja za još dvije godine. Za takvo produženje se mora podnijeti posebna molba. Spajanje porodica do 2018 nije moguće. To za izbjeglice znači veliku nesigurnost i dodatno emocionalno opterećenje. 

Komplikovana pravna situacija

Henning Bahr je advokat u gradu Osnabrücku. On dobro poznaje njemački zakon o azilu. Zastupa izbjeglice koje izlaze na sud. U tu svrhu oni mogu da podnesu molbu za novčanu pomoć koja se odnosi na sudske troškove. Bahr trenutno radi na oko 55 predmeta, odnosno tužbi, što je u odnosu na 2015 godinu stoprocentan porast sudskih parnica ove vrste. Poznata mu je osobna patnja tih ljudi - njegovih klijenata, čiji su članovi familije ostali u Siriji. "Dvije godine su za Siriju jako dugačak period. Zastrašujuće je što je spajanje porodica suspendovano na dvije godine."   

Stalno mora objašnjavati, kako je bilo moguće uvesti ograničenja. Pojednostavljeno gledajući subsidarnu zaštitu dobijaju uglavnom oni, koji ne spadaju u potpunosti pod Ženevsku konvenciju o izbjeglicama ali niti pod njemački zakon o azilu.

Pravo na azil po njemačkom Ustavu dobijaju oni koji su politički progonjeni. Ljudi koji bježe od rata ili elementarnih nepogoda ne spadaju u tu kategoriju. Advokat Bahr kaže: "U odbijenicama za azil kao obrazloženje stoji da dotični nisu mogli da dokažu da su žrtve individualnog progona."

Bolje se pripremiti za intervjue

Henning Bahr i njegove kolege advokati hitno preporučuju izbjeglicama da prihvate ponude koju nude Savjetovališta Crvenog krsta, Karitasa, Dijakonije ili Udruženja za azil i migraciju i da se pripreme za intervjue. Mnogi podnosioci molbi su pred bijeg u Njemačku dobili pozive za vojsku u cilju odbrane zemlje. Nakon povratka u Siriju prijeti im krivično gonjenje zbog dezerterstva. "Ured za migracije preko toga prelazi olako u svojim službenim rješenjima", kaže  Henning Bahr i nada se da bi to mogla biti stavka koja bi pomogla izbjeglicama da im se prizna status azilanta.

"Često se dešava da su ljudi, tokom saslušanja,  pod velikim vremenskim pritiskom. Često se službenici pozivaju na to da je upravo želja potražioca azila da im se obezbijedi brza procedura."Podnosiocima molbe za azil se često sugerira da ne moraju tako puno da pričaju. Pri tome oni ne bi smjeli propustiti nijedan detalj o tome šta im se dešavalo u ratu", kaže Bahr. Prema izvještajima organizacije Pro Asyl  izbjeglice ne iznose uvijek službenicima Savezne službe za izbjeglice i migraciju sve argumente koji su važni za dobijanje azila.

Ukaz "odozgo"

Dugo vremena su samo ljudi iz Eritreje, Afganistana i Iraka dobijali tzv. "subsidarnu zaštitu". Sirijci su skoro automatski dobijali punu zaštitu zahvaljujući zemlji iz koje dolaze. Ali od marta 2016 i "Paketa za azil II"  ograničeno je i pooštreno pravo na azil za sirijske izbjeglice. Advokat Bahr pretpostavlja, kao i njegov kolega Marcel Keienborg iz Düsseldorfa, da postoje jasne smjernice Ministarstva unutrašnjih poslova. "Mi to možemo samo pretpostaviti, ali vjerovatnoća da je to tako je velika".

Savezni ured za izbjeglice i migracije brani svoja rješenja o "subsidarnoj pomoći" i u mnogim slučajevima, u kojima su izbjeglice dobile pravo na prvoj sudskoj instanci, je uložena žalba.

Odluke Upravnih sudova na prvoj instanci, bilo da se radi o Trieru, Regensburgu ili Frankfurtu na Odri, ojačale su izbjeglice s obzirom da su mnoge presude bile u njihovu korist. Sada je na redu druga pravna instanca - pa tako i Viši upravni sud Schleswig-Holstein.  Ako ovaj sud potvrdi odluke iz prve instance, to bi bio signal koji se ne bi tako lako mogao ignorisati. Henning Bahr je siguran da bi to moglo dovesti do "vala presuda protiv Saveznog ureda za migracije i izbjeglice. Da li će onda ovaj Ured ponovo ići u reviziju u svakom pojedinačnom slučaju, zavisi od finansijske situacije. O tome će morati dobro da razmisle", zaključuje advokat Bahr.