Dobrovoljno naseljavanje na sjever Sirije?
5. novembar 2019
"Dobrovoljan, siguran i dostojanstven. Tako bi morao da izgleda povratak sirijskih izbjeglica u turski sektor, odnosno na prostor koji je okupirala Turska na sjeveru Sirije. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres je u razgovoru sa Erdoganom prošlog petka opisao očekivanja UN-a u vezi sa povratkom. Nakon susreta Guterres je izjavio da će UNHCR (Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice) naložiti jednom ekspertnom timu da preispita planove prebacivanja izbjeglica na sjever Sirije i da pregovora sa turskim vlastima.
Erdogan je više puta istakao da će u osvojene oblasti preseliti dva miliona od ukupno 3,6 miliona izbjeglica koji su našli utočište u Turskoj. Radi se o zoni dugoj 120 km i širokoj 30 km. Povratak bi se odvijao "na dobrovoljnoj bazi". To bi se odvijalo po modelu povratka koji je uslijedio nakon okončanja vojne akcije "Euphrates Shield". Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova Turske skoro 330.000 sirijskih izbjeglica je vraćeno u Afrin. Tamo je turska vojska prethodno provela ofanzivu protiv kurdske paravojske.
Pitanje je međutim da li se izbjeglice zaista vraćaju na svoja ogništa? Amnesty International sumnja u njihovu iskrenu želju za povratak. Sirijske izbjeglice su, kako stoji u jednom od izvještaja AI, izjavile da su ih turski policijaci pod prijetnjom upotrebe sile prisilili da potpišu dokumente u kojima oni navodno sami traže da se vrate u Siriju. Pri tome ne postoji nikakva stvarna spremnost za dobrovoljni povratak. Turska opovrgava ove optužbe.
EU insistira na dobrovoljnom povratku
"Načelno se može razmišljati o tome da se Sirijcima pruži perspektiva za povratak", kaže Andreas Nick (CDU), član Odbora za spoljno-politička pitanja u Bundestagu i dodaje: "Ali oni na to ne bi smjeli biti prisiljavani". Povratak mora biti sproveden na bazi međunarodnog prava. Evropa i Njemačka neće podržavati postupke kojo se baziraju na prisili.
Mnogim Sirijcima međutim teško pada pomisao da moraju nastaviti život u svojoj domovini. Velika je vjerovatnoća da će mnogi od njih pokušati da se ilegalno vrate u Tursku, kaže Oytun Orhan, ekspertica za Siriju i saradnica Istraživačkog centra ORSAM. Tako je, po njenim riječima, bilo i u slučaju ponovnog naseljavanja Afrina. "Sirijci su bili jako razočarani nakon povratka. Mnogi su se vratili u Tursku i žive tamo kao neregistrovane izbjeglice."
Očekuje se mali broj dobrovoljnih povrataka
"Ako povratak zaista bude na dobrovoljnoj bazi, onda bi on teško mogao dostići milion povratnika", smatra Orhan. "Pored toga, od 3,6 miliona Sirijaca samo 10 do 15 posto dolazi sa područja koje se nalazi istočno od Eufrata. Zapravo, moglo bi se poći od pretpostavke da u najboljem slučaju između 400.000 i 500.000 izbjeglica pristanu da budu vraćeni."
Turski opozicioni političar Ümit Ozdag iz nacionalističke "Iyi-Parti" kaže da postoje "nejasnoće" u pogledu regulative za dobrovljni povratak, koja važi u Turskoj. Odredba donesena 2014. godine, koja se odnosi na vremenski ograničenu zaštitu, je prilično jasna i glasi: "Kada se rat okonča, Sirijci se moraju vratiti svojim kućama. Pojam "dobrovoljnog povratka" nije predviđen sporazumom.
Pogled ka Evropi
Nakon što su prve sirijske izbjeglice još 2012. stigle u Tursku, najprije velika spremnost za njihov prihvat je s vremenom, korak po korak, postajala sve manja. Sada Erdogan želi pridobiti birače na svoju stranu, nastojeći smanjiti broj sirijskih izbjeglica u Turskoj. Iz tog razloga on prijeti EU da će raskinuti sporazum o prihvatu izbjeglica iz 2016. godine. Zato je nekoliko puta izjavio da će izbjeglicama otvoriti vrata ka EU. To je u državama EU rezultiralo strahom od novog talasa izbjeglica.
"Iz tog razloga je zahtjev EU za dobrovoljnim povratkom u najmanju ruku čudan", kaže Sevim Dağdelen, zamjenica predsjedavajućeg Kluba poslanika Lijevih u Bundestagu. "Umjesto milijardi koje se daju Turskoj u cilju zaštite EU od izbjeglica, bolje bi bilo da se taj novac utroši u obnovu Sirije".
"Međunarodna sigurnosna zona" u Siriji i dalje na stolu
Njemačka vlada i dalje igra na kartu političkog rješenja krize. Prijedlog Annegret Kramp-Karrenbauer o međunarodno nadziranoj sigurnosnoj zoni na sjeveru Sirije nije doduše naišao na odobravanje ni na unutrašnjo-političkom ni na međunarodnom planu. No CDU, kako se čini, i dalje ispituje mogućnosti međunarodnog angažmana na sjeveru Sirije.
"Tema je i dalje dio redovnih konsultacija zemalja članica NATO-a i ostaće sve do samita na vrhu u Londonu, koji je planiran za kraj januara", smatra Andreas Nick. U pogledu sporazuma između Erdogana i Putina, postignutog u Sočiju , ovaj njemački parlamentarac je skeptičan. "Moralo bi se pažljivo pratiti, da li sporazum znači stabilnost za region, na čijoj bazi bi se mogle graditi civilne inicijative i otpočeti obnova. No, sumnjam da je to tako", zaključuje Nick.