Skupe namirnice: Kraja ni na vidiku

Znak popuštanja na frontu inflacije - tako se na prvi pogled mogu protumačiti najnovija kretanja cijena u Njemačkoj. Stopa inflacije će u aprilu vjerovatno ponovo pasti, ali tek neznatno: stručnjaci očekuju pad na 7,3 posto nakon što je u martu ta stopa iznosila 7,4 posto. To bi i dalje bio najniži nivo od avgusta 2022.

Cijene prehrambenih proizvoda rastu tri puta brže od inflacije. Oni, koji stoje ispred polica u supermarketima, neće osjetiti popuštanje pritiska i smanjenje cijena. Naprotiv: rast cijena prehrambenih proizvoda nedavno je dostigao maksimum. Hrana je u martu 2023. bila skuplja za 22,3 posto nego u istom mjesecu prošle godine. Porast cijena hrane sada je tri puta veći od ukupnog poslupljenja. Dok niže cijene energenata trenutno umanjuju inflaciju, cijene hrane su glavni pokretač rasta cijena. Ukupni rast cijena u martu je povećan za dva puna procentna poena, što je prije svega posljedica rasta cijena prehrambenih artikala.

Šećer, mlijeko i sir znatno skuplji

Poskupljenja pojedinačnih namirnica su u posljednje vrijeme primjetno velika. Tako su potrošači u martu za šećer morali plaćati 70,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Cijene mliječnih proizvoda i jaja poskupile su za 34,6 posto. Od 2020. godine litar punomasnog mlijeka je poskupio za 43,5 odsto, a potrošači moraju da plate i 59 odsto više za polutvrdi sir. Prema mišljenju stručnjaka, visoke cijene hrane neće se mnogo promijeniti ni u aprilu. "Hrana će ostati motor rasta cijena", naglašava ekonomista NordLB-a, Christian Lips. Prema trenutnoj anketi, koju je sproveo Ifo institut iz Minhena, očekuje se da će cijene  u maloprodaji ponovo rasti, posebno u slučaju hrane i pića.

- pročitajte i ovo:  Inflacija u Mađarskoj: kada voće i šunka postanu luksuz

Proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u februaru 2023. su iznosile 20,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Poređenja radi: U septembru je inflacija dostigla rekordnu vrijednost od 40,3 posto. Čini se da će doći do opadanja inflatornog pritisaka, posebno za proizvode biljnog porijekla, u čijem sektoru je inflacija bila 6,8 posto u poređenju sa inflacijom od 30,5 posto za proizvode životinjskoh porijekla. Proizvođačke cijene smatraju se indikatorom za razvoj potrošačkih cijena.

Potrošači svaki šesti euro troše na životne namirnice

„Međutim, ovom smanjenju proizvođačkih cijena će vjerovatno trebati neko vrijeme dok konačno ne stigne do potrošača", naglašava ekonomista Commerzbanke Marco Wagner. "To jako pogađa potrošače, jer oni oni troše svaki šesti euro na namirnice." Organizacije za zaštitu potrošača također su zabrinute zbog naglog rasta cijena hrane: "Neka poskupljenja hrane nisu ni opravdana ni razumljiva", kažu iz Saveznog udruženja potrošača. Trenutno je nejasno kako se formiraju cijene hrane i gdje se odnosno ko uzima profit na štetu potrošača. "Zato političari i Kartelski uredi moraju baciti kritički pogled na trgovce na malo i proizvođače hrane kako bi provjerili koriste li kompanije sadašnju političko-ekonomsku situaciju da poboljšaju vlastitu zaradu", upozoravaju zaštitnici potrošača.

Nestlé, Danone i Unilever masovno podižu cijene. Zapravo, neki proizvođači hrane su posljednjih mjeseci napravili posao života. Na primjer, francuski prehrambeni gigant Danone povećao je prodaju za 10,5 posto u prvom tromjesečju 2023. – više nego u deset proteklih godina. Kao i njegovi konkurenti Nestlé i Unilever, Danone je značajno podigao cijene. Lider na svjetskom tržištu hrane Nestlé nedavno je zabilježio rast od 9,3 posto – što su Švicarci osjetili porastom cijena od 9,8 posto u prvom tromjesečju. S obzirom na ogromno povećanje cijena od strane Nestléa i Co., neki njemački lanci supermarketa kao što su Rewe i Edeka izbacili su pojedinačne, enormno poskupjele proizvode ovih kompanija sa svojih polica i dospjeli na naslovnice. Ali priča o maloprodajnim trgovinama kao bijelim vitezovima, koji ne bježe od sukoba s prehrambenim divovima u borbi za prava potrošača, samo je jedno od mogućih tumačenja.

Maloprodajni lanci kao kao dodatni pokretači cijena?

Neki stručnjaci upozoravaju da je i sama maloprodajna branša veliki pokretač cijena. Pozadina tome je rastuća koncentracija u sektoru maloprodaje hrane, koja je prošle godine dostigla privremeni vrhunac raspadom lanca supermarketa Real i preuzimanjem njegovih trgovina od strane Edeke i Kauflanda. Prema nedavnom istraživanju ekonomista specijaliziranih za pitanja tržišne konkurencije Rainera Lademanna i Mitje Kleczke, barem dio nedavnih povećanja cijena može se pripisati tržišnoj moći trgovaca na malo. Četiri korporativne grupe Edeka, Rewe, Schwarz i Aldi zauzele su dominantnu poziciju, dok je 2021. godine ovaj kvartet imao 85,5 posto obrta u maloprodaji hrane. Pojeftinjenje zahvaljujući  konkurenciji više ne funkcioniše – a potrošač to mora da plati prenapuhanim cijenama.

Nema dobrih izgleda za potrošače

Sve u svemu, pogled na budućnost je sa stanovišta potrošača krajnje otrežnjujući. Za sada se ne očekuju velike promjene kada se radi o smanjenju cijena.  Potrošači moraju biti spremni da u narednim mjesecima potroše mnogo veći dio svojih raspoloživih prihoda na hranu nego prethodnih godina.

ARD-Tagesschau/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu