Sloboda medija u Europi sve manja
25. april 2018
Za novinare je Europa u posljednjih godinu dana postala znatno neugodnije mjesto života i rada. To pokazuje najnoviji izvještaj o slobodi medija u svijetu koji svake godine objavljuje međunarodna nevladina organizacija Reporteri bez granica (ROG). Četiri od pet zemalja koje su na njihovoj rang listi znatno pogoršale svoju poziciju su u Europi – a uglavnom se tu radi čak o zemljama članicama EU-a: Malti, Češkoj i Slovačkoj. Na Malti i u Slovačkoj pritom se nije ostalo samo na prijetnjama novinarima: tu su istraživački novinari Daphne Caruana Galizia i Jan Kuciak svoj angažman platili životom.
Na području jugoistočne Europe je najveći nazadak zabilježen u Srbiji. "Atmosfera za medije je znatno pogoršana otkako je raniji premijer Aleksandar Vučić 2017. izabran za predsjednika. On koristi sebi bliske medije kako bi zastrašio kritičke novinare i kako bi ih difamirao optužbama da su izdajice i špijuni stranih službi", stoji u sažetku izvještaja. Zbog toga je Srbija pala na listi za deset mjesta i sada se nalazi na 76. mjestu od ukupno 180 država svijeta.
Pogoršanje u Srbiji, poboljšanje u Hrvatskoj
Hrvatska je svoju poziciju popravila za pet mjesta i sada je 69., dok se Bosna i Hercegovina popravila za tri mjesta na 62. Na karti Reportera bez granica obje su označene kao zemlje s "prepoznatljivim problemima". Iz regije su iza Hrvatske još i Albanija (75.), Kosovo (78.), Crna Gora (103.) i Makedonija (109.), dok su ispred primjerice Rumunjska (44.) i Slovenija (32.).
Izvršni direktor Reportera bez granica Christian Mihr naglašava u razgovoru za DW da se pritisci, prijetnje i huškanje protiv kritičnih novinara više ne ograničava samo na zemlje poput Turske, Rusije ili Egipta. "Razvoj situacije u zemljama srednje i istočne Europe pokazuje da mi u mnogim slučajevima još nemamo posla s izgrađenim i stabilnim demokracijama te da je njihovo članstvo u EU-u možda ipak bilo preuranjeno", kaže Mihr. Tako je recimo donedavni slovački premijer Robert Fico ubijenog novinara Kuciaka u više navrata nazivao "prljavom antislovačkom kurvom" i "hijenom".
U susjednoj Češkoj je predsjednik Miloš Zeman javno mahao drvenim modelom kalašnjikova na kojem je bio natpis: "za novinare", a i u Poljskoj je nacionalno konzervativna vlada javni servis podvrgla rigidnoj državnoj kontroli i ušutkala slobodnomisleće novinare. U Mađarskoj je odmah nakon izbora u kojima je ponovo nadmoćno pobijedio Viktor Orban objavljena lista nepoželjnih stranih novinara, na kojoj se između ostalih nalazi i suradnika DW-a Keno Verseck. U tom kontekstu naravno ne čudi da je Mađarska od dolaska Orbana na vlast 2010. godine pala na rang listi za više od 50 mjesta i sada se nalazi na 73. Po mišljenju Mihra je takav razvoj krajnje zabrinjavajući i on smatra da bi "ukoliko Europska komisija tu ništa ne poduzme to bilo izuzetno neodgovorno".
Napadi na novinare širom svijeta
Ova tendencija koja se bilježi u Europi u skladu je s negativnim tendencijama i u drugim svjetskim regijama. Tako se pogoršanje uvjeta rada za novinare bilježi i u Sjedinjenim Američkim Državama, na Filipinima ili u Indiji. U svim tim zemljama se kritičke i nezavisne novinare psuje kao "izdajice" ili "teroriste". Za američkog predsjednika Trumpa Mihr kaže kako on koristi klasičnu staljinističku retoriku, difamirajući novinare paušalno kao "narodne neprijatelje". Ukupno je više od 40 posto zemalja svijeta pogoršalo svoju poziciju na listi.
Po mišljenju glasnogovornice Predsjedništva ROG-a Katje Gloger, tu se radi o negativnoj spirali koja na kraju dovodi do toga da svi bivaju gubitnicima. "Demokracija živi od javne rasprave i kritike. Tko paušalno napada njemu neugodne novinare i medije, svjesno razara temelje demokratskog ustroja društva", smatra Gloger.
Njemačka se na listi popravila za jedno mjesto i sada je 15. No i tu su zabilježeni neki incidenti, prije svega u vezi s izvještavanjem o summitu G20 prošlog srpnja u Hamburgu. Među ostalim ROG problematičnim ocjenjuje i novi zakon o njemačkoj izvještajnoj službi BND-u te zakon o zabrani širenja poruka mržnje na društvenim mrežama. Na vrhu liste se ponovo nalazi Norveška, a slijede ju Švedska i Nizozemska. A na začelju su jednako kao i godinu dana ranije Turkmenistan, Eritreja i Sjeverna Koreja.