Slovenija (ni)je Kipar
2. maj 2013Alenka Bratušek je prva žena na čelu vlade Slovenije – zemlje o kojoj se već nedjeljama govori kao o novom Kipru. Prije šest nedjelja, njena lijevoliberalna vlada je zamijenila konzervativce u parlamentu. U zemlji sa dva miliona stanovnika, banke su opasno posrnule. Tri najveće banke dijelom pripadaju državi.
DW: Slovenija je dugo važila za primjernog đaka širenja EU prema istoku. Sada više liči na crnu ovcu – kako je moglo da dođe do toga?
Alenka Bratušek: „Ne smatram da je Slovenija crna ovca. U ovom trenutku jesmo u teškoj situaciji, ali znamo šta nam je činiti. Imamo dva ključna projekta koje treba da sprovedemo ove i narednih godina: oporavak privrede i konsolidacija finansija. Pri tom je najvažniji oporavak banaka, kako bi one mogle ponovo da finansiraju privredu.“
Želite da stabilizujete budžet i privatizacijama. Kako će to da se odvija u tako kritičnom tržišnom okruženju? Belgijska banka KBC se nedavno riješila svog udjela u poludržavnoj Novoj ljubljanskoj banci (NLB) – nezadovoljna tom investicijom?
„Nova ljubljanska banka je poseban slučaj. Odluka banke KBC da se povuče ima veze sa njenim sopstvenim problemima. Ona je u Belgiji dobijala pomoć države i morala je da se odrekne nekih investicija. Mislim da će neke naše banke, čim se malo oporave, postati utoliko interesantnije za strane investitore. Već više puta sam rekla da će, nezavisno od razvoja situacije, jedna od poludržavnih banaka uskoro biti na prodaju.“
Upravo namjeravate da stvorite jednu lošu banku, a istovremeno ćete već u junu morati da refinansirate državne obveznice u vrijednosti od sedam milijardi evra. Kako ćete to uspjeti?
„Loša banka je već osnovana i radi. Smatramo da ćemo već do juna preraditi dio trulih kredita naših banaka. Tek prije dvije nedjelje smo mogli da plasiramo državne obveznice u vrijednosti od 1,1 milijarde evra, a to nije malo. Tamo smo dobili na vremenu pa ćemo na miru moći da plasiramo i nove državne obveznice. Sigurna sam da će nam to i uspjeti.“
Doduše, tim obveznicama ste dali rok od 18 mjeseci u Vašoj zemlji, dakle u Vašim sopstvenim bankama. Zašto ste, znajući to, i dalje tako uvjereni da Slovenija neće postati sljedeći Kipar?
„Moram da razjasnim da postoji velika razlika između kiparskih i slovenčkih banaka. Slovenački bankarski sistem je mnogo, mnogo manji, a Slovenija nije poreska oaza i njena privreda je orijentisana na izvoz.“
Snaga slovenačke privrede zaista i leži u mnogobrojnim preduzećima srednje veličine, ali upravo ona su najviše i pogođena krizom banaka i zarobljena kreditima. Kako mislite da riješite taj problem?
„Upravo rekapitalizacijom našeg bankarskog sistema. To za nas ima najviši prioritet i svakodnevno se bavimo tim problemom. Moramo da ih oslobodimo iz klopke u kojoj su se našla. Srednja preduzeća su motor i pokretačka snaga slovenačke privrede i moraju imati pristup kreditima. Na tome radimo 24 sata dnevno.“
Znajući to, zar ne bi bilo jednostavnije osloniti se na pomoć Fonda za spas evra?
„Ne. Sigurna sam da mi možemo da Evropi i finansijskim tržištima dokažemo da sami možemo da riješimo svoje probleme. Ubijeđena sam da je to najbolji put za sve: za ljude i za privredu. Bolje je tim putem ići sam – bez Trojke EU.“
Intervju: Frank Hofman
Odgovorni urednik: Zorica Ilić