Ustavni sud: Da! i Ne! reformi za smanjenje Bundestaga

Njemački parlament Bundestag je prevelik, jer ima previše poslanika. To je odavno poznato. Njemačka vlada je to željela promijeniti. Zato je prošle godine Bundestagu podnijela reformu Izbornog zakona, koja je potom usvojena. Cilj reforme bio je smanjiti broj poslanika Donjeg doma njemačkog parlamenta. Trenutno u njemu sjedi 733 zastupnika. Međutim, cilj je da ih bude 630. Protiv Izbornog zakona aktuelne njemačke vlade, koju čine Socijaldemokrati (SPD), Liberali (FDP) i Zeleni su se Ustavnom sudu žalili klubovi poslanika CDU/CSU, stranka Ljevica i još neke stranke. Bavarski CSU kao konzervativna sestrinska stranka CDU-a, i stranka "Ljevice", nastala iz stranke PDS, koja je bila nasljednica bivše Socijalističke partije DDR-a (SED) su relativno male stranke i zato strahuju za svoja mjesta u parlamentu.

Ustavni sud odobrio u suštini prijedlog reforme

Najviši njemački sud - Savezni ustavni sud u Karlsruheu, u suštini odobrava Izbornu reformu koalicije vladajućih stranaka. Dosadašnji pokušaji prethodnih vlada da proguraju takvu reformu su zaredom propadali. Razlog tome je što je njemački izborni sistem vrlo složen. Ustavni sud je ovaj put dozvolio odnosno odobrio da Bundestag smanji broj poslanika.

Politolog Albrecht von Lucke, urednik Časopisa za njemačku i međunarodnu politiku (Blätter für deutsche und Internationale Politik), rekao je za DW da se radi o "salomonskoj" presudi Ustavnog suda. On kaže kako je "Ustavni sud  spasio ovaj zakon i učinio ga takoreći „vodootpornim".

Složen izborni sistem u Njemačkoj

U Njemačkoj se glasa po sistemu „personaliziranih proporcionalnih izbora". Šta to znači?  Svaki birač može na glasačkom listiću staviti dva križića, to jest zaokružiti dvije opcije odnosno dati dva glasa. Jedan za političara, koji predstavlja njegov izborni okrug. Tu važi pravilo: ko dobije najviše glasova, sigurno dobija mandat i ulazi u Bundestag. Drugi glas se daje za kandidata, koji se nalazi na listi stranke. Ovaj glas je odlučujući i određuje relativnu snagu političkih stranaka.

Kada bi neka politička partija osvojila više direktnih mandata nego što joj pripada na temelju rezultata glasanja za kandidata sa stranačke liste (drugi glas), dobijala bi tzv. dodatne, odnosno kompenzacijske mandate. Na posljednjim izborima za Bundestag 2021. bilo je ukupno 138 takvih dodatnih mandata. To je glavni razlog zašto je broj poslaničkih mjesta u njemačkom parlamentu stalno rastao, čime je Bundestag bivao sve veći i veći. Ovakvi kompenzacijski mandati će u budućnosti biti ukinuti. Ustavni sud je to odobrio.

Reforma bi mogla dovesti do toga da direktno izabrani zastupnici iz izbornih okruga, kojima je dat prvi glas na izbornom listiću, ne dobiju mjesto u Bundestagu. Jer, pobjednici u izbornim okruzima dobijaju mandat samo ako je drugi glas, odnosno rezultat glasanja za stranačku listu dovoljno visok. Politolog von Lucke u intervjuu za DW kaže da se kod usvojene reforme Izbornog zakona radi o "sistemskoj promjeni": "Prvi glas gubi na značaju, tako da otpadaju kandidati koji su osvojili najveći broj glasova u izbornim okruzima ali imaju najslabije rezultate glasanja za stranačku listu, koji se prikupljaju davanjem drugog glasa"

Izuzeci moraju ostati

Na izborima za savezni i pokrajinske parlamente (Bundestag und Landtag) u Njemačkoj važi izborni prag od 5 posto. Cilj je spriječiti ulazak previše malih stranaka u parlamente. Do sada je, međutim, postojao izuzetak na to pravilo: Ako stranka osvoji najmanje tri direktna mandata odnosno dobije tri izborna kruga , a ne dostigne 5 posto glasova na stranačkoj listi (drugi glas), ona može ući kao poslanička skupina u Bundestag - srazmjerno svojoj jačini. Vlada je htjela potpuno ukinuti ovo izuzeće od pravila. Međutim, Ustavni sud je to proglasio nezakonitim: "Izborni prag od 5% u svom sadašnjem obliku nije u skladu sa Ustavom", stoji u presudi. Ova klauzula bi mogla dovesti do toga da se previše glasova ne uzme u obzir.

Radost kod demohrišćana i političara Ljevice

Ovoj odluci Ustavnog suda se posebno mogu radovati dvije stranke: Ljevica i bavarska stranka CSU, koja zajedno sa CDU čini Klub poslanika u Bundestagu. Regionalna stranka CSU u Bavarskoj gotovo uvijek osvaja sve direktne mandate, ali na saveznoj razini jedva prelazi prag od pet posto dobijenih glasova. Ljevica je na posljednjim izborima za Bundestag osvojila samo 4,9 posto glasova, ali je ipak uspjela ući u Bundestag s 39 zastupnika, jer je osvojila tri direktna mandata.

Ikona ove stranke Gregor Gysi bio je jedan od onih koji su na posljednjim izborima dobili direktan mandat. Gysi potiče iz DDR-a i bio je u vrhu vladajuće stranke DDR-a (SED). U vrijeme političkih promjena 1989/1990. pomogao je reformirati SED u demokratsku partiju. Kasnije je postao jedan od suosnivača današnje stranke "Ljevice". U razgovoru za DW Gysi, po zanimanju pravnik, govori o "uspjehu za Ljevicu i demohrišćanske stranke CDU/CSU", te o "neuspjehu" vladajućih stranaka. Očekuje da će do septembra biti usvojen nov Izborni zakon. Iako bi želio da se prag od pet posto smanji, on ne vjeruje da je to moguće: "S obzirom da je većina Bundestaga veoma zaljubljena u prag od pet posto, vjerovatno će biti za regulativu koja podrazumijeva tri direktna mandata."

Njemački Bundestag je najveći demokratski izabran parlament na svijetu! Bundestag trenutno ima 733 zastupnika. U 15. legislativnom periodu - od 2002. do 2005. - bilo ih je 603. U naredne četiri godine već 614. I tako dalje. Bundestag je postao napuhani parlament u XXL veličini. Veći je samo nedemokratski izabran Nacionalni narodni kongres u Pekingu. U njemu sjedi oko 3.000 delegata. Oni predstavljaju oko 1,4 milijarde ljudi. Savezni revizorski ured je izračunao da Bundestag sa svojim poslanicima, njihovim saradnicima i uredima košta porezne obveznike oko milijardu eura godišnje.

Šta će biti s Izbornom reformom?

Sljedeći izbori za Bundestag su za nešto više od godinu dana; vjerovatno 28. septembra 2025.godine. Vlada nema mnogo vremena da reformu Izbornog zakona uskladi sa Ustavom Njemačka vlada bi mogla, na primjer, dodatno sniziti izborni prag od 5 posto. Ako ne, važilo bi i dalje dosadašnje pravilo s mogućnošću direktnih mandata.

Greška Ustavnog suda?

Vladajuće stranke su generalno zadovoljne presudom Ustavnog suda. Politolog Albrecht von Lucke hvali njihovu reformu Izbornog zakona: "Koalicija je - zahvaljujući korekciji Ustavnog suda - uspjela ostvariti nešto što je decenijama bio neispunjen zadatak."

CDU i CSU kritičnije gledaju na presudu Ustavnog suda: najavljuju da će poništiti Izbornu reformu ako nakon izbora uđu u novu vladu.

Izricanje presude Ustavnog suda je zasjenjeno jednom nezgodom:  curenjem informacija. U noći prije izricanja presude, obrazloženje presude Ustavnog suda je dospjelo u javnost. Ustavni sud, kako je izjavila potpredsjednica Doris König, žali što je do toga došlo zbog „eventualno tehničke greške".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na
Instagramu