Socijaldemokratija - žrtva liderskih ambicija u BiH
16. oktobar 2018
Iako nemaju dovoljno mandata za formiranje vlasti bez nacionalista, stranke političkog centra i ljevice su na općim izborima 2018. godine napredovale u odnosu na prošle parlamentarne izbore. U Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine (BiH) Socijaldemokratska partija (SDP) BiH dobila je pet mandata, koliko imaju i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH te Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). U ovom domu Demokratska fronta (DF) Željka Komšića osvojila je tri, a Naša stranka (NS) jedan mandat. Pomenute stranke imaju dobre rezultate i na kantonalnim nivoima, prvenstveno na područjima sa bošnjačkom većinom.
Analitičari, međutim, tvrde da je u ovom času teško govoriti o povratku socijaldemokratije u BiH. Birači su, prije svega, tražili alternativu nacionalistima. Politički analitičar Emir Habul podsjeća da, iako u programu ima neke ideje socijalne pravde, NS ne predstavlja socijaldemokratiju. „To je jedna moderna, građanska evropska formacija, sa dominantnim idejama demokratije, tržišta i poštivanja zakona. Za DF se može reći da su antinacionalistička stranka, ali šta je njihov program? Za protekle četiri godine u državnom parlamentu lidera ove formacije Željka Komšića nismo ni čuli. DF je prepoznatljiv kao stranka čiji je osnovni program antinacionalizam i borba za izgradnju države na ideji ravnopravnosti naroda i građana. Ali nisam primjetio konkretne političke akcije u smislu promicanja ideja socijaldemokratije“, kaže Habul.
Zašto nema ujedinjenja „socijaldemokratskih" stranaka?
Za razliku od DF-a i NS-a, SDP ima izgrađenu stranačku strukturu i po definiciji baštini ideju socijaldemokratije, ali za sve ove godine nije dokazala praktičnu djelotvornost na toj ideji. „Šta su učinili da onemoguće pljačkašku privatizaciju ili podrže otpuštene radnike? Birači žele da vjeruju u ideju socijaldemokratije i zato je SDP dobio oko 40.000 glasova više nego prije četiri godine. Drugi je razlog traženje alternative za vladajuću bošnjačku Stranku demokratske akcije. Ne treba zaboraviti da je u krajevima sa hrvatskom većinom HDZ bolje prošla nego na prethodnim izborima“, kaže Habul za Deutsche Welle.
O mogućem ujedinjenju stranaka političkog centra i ljevice, ili barem onih koje u programima sadrže ideje socijaldemokratije, bilo je govora i uoči izbora ali se o tome više pričalo među običnim građanima nego u krugovima političkih stranaka. Naš sagovornik smatra da je socijaldemokratija u BiH žrtva liderskih ambicija. „Sudeći po nemogućnosti da SDP i DF naprave programsku koaliciju prije izbora, suštinsko ujedinjenje socijademokratskih partija će pričekati neka bolja vremena. Lideri moraju pokazi da to žele i stišati vlastite ambicije kako bi se mogla praviti programska koalicija“, ističe Habul.
Miro Lazović: „Nisu ostvareni svi izborni ciljevi SDP-a, socijaldemorkatije može bolje"
Potpredsjednik SDP-a Miro Lazović je zadovoljan što je ova stranka popravila pozicije na nivou Federacije i države BiH u odnosu na 2014. godinu, ali napominje da nisu ostvareni svi izborni ciljevi. „Najjači igrač SDP-a BiH Denis Bećirović nije izabran u Predsjedništvo BiH, u Republici Srpskoj (RS) je sužen prostor za djelovanje SDP-a odnosno nismo prošli cenzus tako da se bojim da smo SDP izugubili na području RS-a za jedan duži period, a ni prostor zapadne Hercegovine nije dovoljno pokriven SDP-om. Također, pozicija SDP-a u glavnom gradu BiH gdje imamo četiri poslanika nije jaka“, kaže Lazović za Deutsche Welle.
On smatra da socijaldemokratija ima budućnost u BiH, uprkos velikim ograničenjima. „Sadašnje ustavno uređenje sa dva entiteta i nacionalnim podjelama ne afirmiše građansku opciju i socijaldemokratiju na cijelom prostoru države što je veliki hendikep za socijaldemokratiju, ali i SDP. Ideja socijaldemokratije je integrativna i ona bi trebalo da spaja ljude i prostore i da integriše BiH. SDP se mora predstaviti u jednom ozbiljnijem svjetlu i pokazati da je stranka sa korjenima koji sežu puno dublje i koji su više vezani za BiH nego korjeni nacionalnih stranaka. Ideju socijaldemokratije treba jačati na ozbiljniji i odgovorniji način nego što je to do sada rađeno“, kaže Lazović.
RS i zapadna Hercegovina bez socijaldemokratije
Prema rezultatima izbora, očito je da je ideja socijaldemokratije u BiH podržana uglavnom u krajevima sa bošnjačkom većinom i u sredinama sa mješovitim etničkim sastavom. Emir Habul podsjeća da je hrvatsko biračko tijelo konzervativno i dodatno homogenizirano zbog straha od „ugroženosti“, na šta su uticali i oni koji bi trebali širiti ideje socijaldemokratije. „Željko Komšić je homogenizirao hrvatsko glasačko tijelo, a kod Hrvata je naglašena kolektivna svijest. S druge strane, kada bi se napravilo istraživanje kako individualno žive pripadnici pojedinih naroda, Hrvati bi statistički imali najviši dohodak. Pri tome uticaj imaju i transferi koji dolaze iz Hrvatske. Historijski, socijaldemokratska ideja nije pustila duboko korijenje u Hercegovini, koja daje glavni takt politici HDZ-a", pojašnjava Habul.
Socijaldemokratije nema ni u RS-u iako je SNSD Milorada Dodika do 2006. godine bio zasnovan na socijaldemokratskim idejama. „Međutim, nakon propasti Aprilskog paketa ustavnih promjena, Dodik je napravio zaokret prema tvrdoj nacionalističkoj politici. Na srpstvu i jakoj RS zbio je redove birača i ostvario trijumf. U RS-u u ovoj konstelaciji nema mjesta za socijaldemokratske ideje jer bi se one doživjele kao slabost", kaže Habul. Naš sagovornik zaključuje da BiH i ideja socijaldemokratije u ovoj zemlji plaćaju cijenu propasti Aprilskog paketa ustavnih promjena koje su mogle ojačati državu i oslabiti nacionalizme, što bi stvorilo prostor za istinske socijaldemokratske ideje. Ovako, socijaldemokratija je u BiH još na čekanju.