Sporo stiže pomoć u Semberiju

Od majskih poplava u Bosni i Hercegovini prošlo je više od tri mjeseca. Posljedica ove katastrofe veliki su izazov za zemlju koja grca u dugovima, a čiji građani žive teško tranzicijsko vrijeme. U bosanskohercegovačkoj žitnici Semberiji u maju je bilo poplavljeno 26.000 hektara, tačnije, polovina obradivog zemljišta, te oko 10.000 kuća. Od prvog dana nakon poplava, opšti je utisak, pomoć za saniranje šteta stiže sporo.

Svaka kiša nova strijepnja

U sela Brodac i Velino Selo život se polako vraća. U predizborno vrijeme nastradalima od poplava uručuju se novčani vaučeri, ali popravku kuća uglavnom moraju raditi sami. Dok liježu u improvizovane krevete, pored još uvijek vlažnih zidova, slušaju vremensku prognozu. Svaka kiša je nova strijepnja jer nasip na Savi još uvijek nije u potpunosti zakrpljen.

„Ovdje živim sa roditeljima, suprugom i dvoje djece. Djeca su sad krenula u školu i morali smo da se vratimo, iako vlaga iz još uvijek nije isušena. Do sada smo bili u Dvorovima, kod familije, dok ovo ne renoviramo. Dobio sam vaučer i uradio jedan dio kuće. Za ostalo još moramo čekati jer su velike gužve“, kaže Nenad Vujić iz sela Gornji Brodac. Dodaje da je podove morao dva puta raditi zbog vlage koju je teško isušiti. Od usjeva, veli, ove godine nema ništa. Uništeno je oko pet hektara pod pšenicom i kukuruzom, a ova porodica, do sada, nije dobila nikakvu odštetu. Zemljište je pored Save i tu se, zbog podzemnih voda, ništa ne može zasijati.

"Ja nisam mogao presijati, ali i oni koji su zemlju presijali nadaju se sunčanim danima da bi kukuruz uzrio. Još se i nadamo da poplave više neće biti, jer ne znam šta bismo tada", kaže Vujić za Deutsche Welle.

Popraviti što se da popraviti

Rijetke sunčane dane ljudi koriste da poprave što se popraviti da. U Jelazu, zaseoku Velinog Sela, nivo vode dostizao je i preko dva metra. Potopljeno je bilo oko stotinu i pedeset kuća i sva imanja. Milan Pogrmić kaže da ne pamti da je Sava poplavila ovaj kraj. Sa svojim sestrićima dovršava popravku porodične kuće. Sve rade sami jer je i to način da se uštedi prijeko potrebni novac.

"Dobili smo vaučer od oko 5.000 KM i bit će taman toliko da se može popraviti, da se može ovdje živjeti. Hvala i na ovome jer svaka pomoć dobro dođe. Nadamo se da ćemo do zime useliti", kaže Milan. On se bavi poljoprivredom i kaže da je sretna okolnost što ima još jedno poljoprivredno imanje u susjednoj Srbiji. "Ovdje sam propao, a tamo je ponešto ostalo, tako da ćemo imati od čega da živimo", zaključuje naš sagovornik i dodaje da su, na žalost, mnoge njegove komšije ove godine izgubile sve što su imali.

Teška zima na pragu

Teška je zima na pragu stanovnika imanja na sjeveru Semberije. Mještani sela koja su najviše nastradala ne misle o izborima. Ne ljute se, kažu, više ni na koga, a zahvalni su za svaku pomoć koju dobiju. Misle samo o tome kako preživjeti, u koga se uzdati i kako dalje opstati uz, kako kažu, nebrigu nadležnih, oštećene nasipe i hirovitu klimu.