Srbija naprijed, Kosovo i BiH stoj

Državni vrh Srbije slavi etapnu pobjedu. Dvadeset godina nakon početka opsade Sarajeva i trinaest godina nakon rata na Kosovu, Srbija bi trebalo da dobije status kandidata za prijem. BiH i Kosovo još uvijek čekaju pred vratima EU, piše list Süddeutsche Zeitung i nastavlja:

"Strategija zastrašivanja EU koju vodi srbijanski predsjednik Boris Tadić je upalila. Ako EU ne otvori vrata Srbiji, tada će njegovi zemljaci da glasaju za nacionaliste koji će se okrenuti Rusiji. Tadić na ovaj način već godinama vodi uspješnu politiku prema Briselu. Pri tome je većini građana Srbije jasno da EU donosi blagostanje, a Rusija prazna obećanja. Nema dakle nikakve opasnosti da bi Srbija mogla da postane ispostava Rusije na granici ka EU.

Stoga Brisel ne bi trebalo da tako lako i "jeftino" odobri status kandidata Srbiji. Neizvjesno je da li će Beograd ispuniti dogovor sa Kosovom. Iluzija birokrata EU je da će u skoro vrijeme srbijanski i kosovski policajci zajednički kontrolisati granicu. Srbija će i dalje sabotirati misiju EU na Kosovu te podržavati paralelne institucije u susjednoj državi.

Vlada u Prištini je isfrustrirana. EU ju je prisilila da se na međunarodnim susretima odrekne naziva "Republika". Tako želi Srbija i tako je učinjeno. Ime Kosovo će biti napisano uz zvjezdicu koja označava da to područje, iz ugla gledanja Beograda, pripada Srbiji. Posrednik EU Robert Cooper kaže kako sporazumi između dvije strane moraju da budu u saglasnosti sa srbijanskim ustavom. Taj ustav definiše Kosovo kao dio Srbije. Kosovari ne mogu pokazati svoje pasoše na granici sa Srbijom i moraju da putuju uz provizorne papire i provizorne automobilske tablice. U Briselu govore o uspjehu i slobodi kretanja. To je cinično.

Stoga bi dodatno mogao porasti pritisak na vladu u Prištini da Srbima na sjeveru Kosova odobri toliko veliki stepen autonomije koji će kosovsku državu napraviti još nefunkcionalnijom. Onaj ko kritikuje naivnu politiku EU, njega zapadne diplomate u Prištini etiketiraju kao Antievropljanina, Antiamerikanca ili kao fašistu.

EU je na putu da Kosovo pretvori u hermafroditsku državu bez budućnosti. Da bi se pokazalo kako se ne nagrađuje samo Srbija, nego i Kosovo, Evropskoj komisiji je naloženo da napravi studiju o tome da li je moguće s Kosovom sklopiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To isto obećanje je EU dala još 5. novembra 2008. Od tada su prošle tri godine i ništa se nije promijenilo", zaključuje list Süddeutsche Zeitung.

Pravac EU, sa sjeverom Kosova u džepu

Datum početka pregovora Srbije i EU o punopravnom članstvu još uvijek nije poznat. Tako bi po mogućnosti trebalo i da ostane ukoliko Srbija ostane pri svom cilju da postane članica EU i da pri tome nastavi da radi na dobijanju pristanka međunarodne zajednice za pripajanje sjevera Kosova, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung:

"Boris Tadić zvanično zastupa stav kako "Srbija nikada neće priznati nezavisnost Kosova". Iza kulisa se ipak žustro radi na projektu podjele. To se zvanično demantuje, ali se čak i iz tona demantija da zaključiti nešto. Spominje se kako podjela Kosova "ne uživa podršku međunarodne zajednice". Interna parola glasi da je to trenutno tako, ali da se to može i promijeniti. Više o srbijanskoj politici zna se na osnovu dokumenata objavljenih na internet portalu Wikileaks.

5. februara 2010. je američka ambasada u Beogradu informisala Vašington o razgovoru sa Jovanom Ratkovićem, savjetnikom predsjednika Tadića. U toj depeši se navodi kako je Ratković otvoreno zagovarao podjelu. On je u razgovoru sa američkim diplomatama iznio kako je sjever Kosova ionako dodijeljen Kosovu tek nakon Drugog svjetskog rata. Pripajanje sjevera Kosova Srbiji bi tako predstavljalo korekturu samovoljne odluke komunističkih vlasti. Tako barem glasi argumentacija zvaničnog Beograda u trenucima kada su isključene novinarske kamere i mikrofoni. Osim toga se navodi da su granice Kosova utvrđene tek 1959. kada su opštine sa većinskim srpskim stanovništvom oduzete Srbiji i pripojene Kosovu. U beogradskim medijima se ova teza skraćeno predstavlja u formi da su četiri opštine sjevera tako "poklonjene" Kosovu.

Činjenice govore drugačije. Onaj ko prelista arhive Službenog glasnika bivše Jugoslavije, brzo dolazi do zaključka kako srž legende o sjeveru Kosova kao dijelu Srbije počiva na mršavim dokazima.

U decembru 1959. tako je odista došlo do korekture granice, ali se radilo o jednom selu. Selo Lešak sa oko 900 stanovnika prebačeno je iz opštine Kraljevo u opštinu Leposavić, koja je odavno bila dio Kosova. Iz ove provincijske korekture narastao je argument Srbije kako je njoj oduvijek pripadao sjever Kosova.

Na Balkanu, gdje su se granice u prošlosti crtale na papirnim maramicama i stolnjacima, ovakve legende predstavljaju veliku opasnost. Ipak, ne može se ništa prigovoriti argumentu da Srbi na sjeveru Kosova najradije ne bi htjeli da imaju ikakvog posla sa kosovskom državom i da bi rado bili dio Srbije" završava članak u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić