Srbija tjera svoju pravdu

Iako su četiri pravosudne institucije ustanovile da nema dokaza koji bi bivše visoke političke i vojne zvaničnike BiH teretili za ratne zločine u Dobrovoljačkoj, srbijansko tužiteljstvo nastavlja istragu, a BiH optužuje da ne želi sporazum o međusobnom ustupanju dokaza. „Sada je mnogo jasnije zašto je Tužiteljstvo BiH odbijalo potpisati sporazum o međusobnom ustupanju dokaza kojim bi se svi dokazi jedne i druge strane objedinili i brže rasvijetlili počinjeni zločini“ izjavio je zamjenik srbijanskog tužitelja Bruno Vekarić, nakon što je Tužiteljstvo BiH obustavilo istragu protiv Ejupa Ganića i drugih osumnjičenih.

Direktorica beogradskog Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić smatra da nepostojanje sporazuma između dvije zemlje ne opravdava Srbiju što Tužiteljstvu BiH, u interesu utvrđivanja istine, nije dostavila dokaze kojima raspolaže. „Ako Srbija ima te nepobitne dokaze, onda ih je morala predati Bosni jer je valjda svima u interesu da se utvrdi može li krivični postupak biti pokrenut, treba li neke osobe optužiti ili osloboditi krivice. Neshvatljivo je da to nije učinila zbog nepostojanja sporazuma. Zašto te nepobitne dokaze nisu predali Londonu kako bi pojačali zahtjev za izručenje Ejupa Ganića“, kaže Nataša Kandić.

Zašto sporazum nije potpisan?

Sporazum o saradnji u oblasti ratnih zločina nije potpisan zbog brojnih nedostataka, a neke su uočile i nevladine organizacije u BiH. „Prema sporazumu koji su razmatrale BiH i Srbija, Tužiteljstvo BiH izgubilo bi dio jurisdikcije, a sporazum nije uvažavao ni međunarodne konvencije o izručenju, kaže predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava BiH Vera Jovanović. „Prema tim konvencijama, Srbija ne može odbiti zahtjev BiH za izručenjem, kao što se to dogodilo u slučaju Ilije Jurušića, i zbog toga smo smatrali da takav sporazum ne treba potpisivati“, ističe Vera Jovanović.

Za predsjednika Srpskog građanskog vijeća Sretka Radišića nema dvojbi oko nadležnosti u slučaju Dobrovoljačka. Jedini prigovor odnosi se na sporost u procesu istrage, iako je Tužiteljstvo BiH više puta upozoravalo da raspolaže ograničenim kapacitetima. „Slučaj Dobrovoljačka u nadležnosti je pravosudnih organa BiH koji je nakon saslušanja 352 svjedoka dobio svoj ishod. Cijenim da je to trebalo biti ranije urađeno, ali ni sada nije kasno“, kaže predsjednik Srpskog građanskog vijeća Sretko Radišić.

U Sarajevu se, prema ocjeni analitičara, događaji u Dobrovoljačkoj maja 1992. godine posmatraju u kontekstu napada JNA na institucije nezavisne države BiH. Sretko Radišić podsjeća da je Sarajevo tada pretrpjelo velika razaranja i da je JNA otela predsjednika Aliju Izetbegovića koji je potom razmijenjen za generala Milutina Kukanjca i vojnike iz bivše komande 2. vojne oblasti JNA. „Čitav arsenal topovskih granata sručio se na Sarajevo. U svega dva dana 2. i 3. maja 1992. godine odigralo se nekoliko veoma važnih političkih i ratnih događaja i možda Srbija iz toga sada želi izvući neku korist“, kaže Radišić.

Politiziranje Dobrovoljačke ugrožava odnose Srbije i BiH

„Beogradu slučaj Dobrovoljačka služi za izjednačavanje odgovornosti za rat“, kaže predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije Sonja Biserko. „Činjenica je da je taj slučaj vraćen od strane Haškog tribunala. Zatim je londonski sud rekao da se Beograd služio lažima, a potom je i Beč oslobodio Jovana Divjaka. Tužiteljstvo BiH sada izlazi sa istom argumentacijom, a Beograd ni to ne prihvata. Beograd prvo fabrikuje cijelu priču, onda se distancira od Tužiteljstva BiH, što je još jedan korak u dekonstrukciji bosanske države“, kaže Sonja Biserko.

Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije Sonja Biserko zaključuje da će politiziranje slučaja „Dobrovoljačka“, gdje je 3. maja 1992. godine poginulo sedam, a ranjeno 14 vojnika bivše JNA, pogoršati međunacionalne odnose u BiH i regiji, posebno između Srba i Bošnjaka, te produbiti nepovjerenje između Srbije i BiH. Ona upozorava da se „ponovo stvara atmosfera homogenizacije što je u funkciji predstojećih srbijanskih izbora jer beogradski političari ne mogu ništa drugo ponuditi svojim biračima“.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić