Srđan Aleksić – sjećanje na hrabrog i pravednog

Austrijski list Der Standard danas je objavio članak pod naslovom „Srđan Aleksić – sjećanje na hrabrog i pravednog". Članak počinje opisom Trebinja, grada u kojem je 26-godišnji Srđan Aleksić januara 1993. godine spasio svog sugrađanina muslimana Alena Glavovića od batina vojnika Vojske Republike Srpske. Glavović je uspio pobjeći. No, četiri vojnika su nakon toga počela tući Aleksića. „Tako su ga brutalno pretukli, da je on samo par dana nakon toga, 27. januara, preminuo u bolnici od posljedica batina", stoji u članku.

„Danas je Aleksić simbol za građansku hrabrost", nastavlja se dalje i opisuje kontekst u kojem se sve desilo. „On je pomogao onom ‚drugom‘. Aleksić, koji je nosio srpsko pravoslavno ime pomogao je svom prijatelju muslimanu u trenutku kada nije postojala solidarnost među različitim etničkim grupama, a građani su se gledali kroz prizmu pripadanje jednoj ili drugoj etničkoj skupini. On je pokazao solidarnost iako je to za njega moglo biti opasno. I bilo je."

Tada je u gradu vladala atmostefa zastrašivanja, navodi dalje novinarka Der Standarda. „Ubrzo potom većina muslimana iz Trebinja su bili prognani. Oko 4000 osoba odvezeno je autobusima za Crnu Goru. Četiri vojnika koja su pretukla Srđana Aleksića, godina dana poslije su osuđeni na 2,5 godine zatvora."

Francusko-njemački istoričar Nicolas Moll je za Centar za Istočnoevropske studije u Grazu istraživao kako se to danas prisjeća Srđana Aleksića. „Na njegovu sahranu došlo je na stotine ljudi, ali Aleksić je tek od 2007. godine postao pravi „junak" za javnost. Mediji su izvještavali o njemu, snimljen je i film, a on je posthumno odlikovan ne samo u BiH, nego i u Srbiji, a mnoge ulice su nazvane po njemu", navodi se u nastavku. „Moll napominje da se sjećanje na Aleksića ponekad depolitizira i dekontekstualizira od strane medija i politike, a ponekad politizira i etnicizira." Ali „kako bi svako od nas reagovao u situaciji u kojoj se našao Srđan Aleksić u tom trenutku? Koliko smo spremni umiješati se kada primjetimo nepravdu prema drugima?". Ovim pitanjima završava članak novinarka Wölfl iz Sarajeva.

America First, but not America Alone

Mediji na njemačkom jeziku danas se bave i Svjetskim ekonomskim forumom u švicarskom gradu Davosu. U Badische Neuste Nachrichten komentarišu "trijumfalni" dolazak Trumpa u Davos. „Trump je stigao na mirne Alpe sa oklopnim vozilima i helikopterima.  Time je trebao impresionirati okupljene poličare. Prije početka Svjetske ekonomskog foruma predsjednik Trump je propisao prve nove carinske tarife. Postojao je veliki strah da će Trump u Davosu forsirati politiku tih tarifa. Međutim, činjenica je da je on ipak napravio jednu retoričku pauzu, i to ovog  „America-First" čovjeka još uvijek ne čini pobornikom globalne slobodne trgovine", upozoravaju iz ovog lista.

List Westfälischen Nachrichten iz Münstera piše da je „predsjednik SAD-a počeo sa "navodno umjerenim tonom". Hvalio je ekonomski jaku i uspješnu Ameriku. "America first i dalje je na stolu. America first nije America Alone. Fer i slobonija trgovina da, ali Trump želi biti taj koji će diktirati uslove. Ono što on nastoji nije partnerstvo, nego podaništvo – u korist američkih radnika."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android