Stare ideje o podjeli Kosova

"Poslije predsjednika Aleksandra Vučića, sada je i srpski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić iznio svoj prijedlog o Kosovu", piše novinar Mihael Martens za Frankfurter algemajne cajtung: "Vučić se u julu u jednom članku založio za više srpskog realizma u odnosu na pitanje Kosova", a sada je i njegov "ministar spoljnih poslova, koji nema sopstvenu političku težinu a kada je riječ o važnim pitanjima smije da kaže samo ono što je prije toga utvrdio sa Vučićem, objavio svoj novinski članak. "Srbija je zbog svoje nerealne i utopističke politike izgubila sve ono što je u krvi stekla", piše u tekstu koji povremeno ima vrlo ratnički i istorijski prizvuk, a izašao je u ponedjeljak u beogradskom listu Novosti."

Prepričavši Dačićev tekst, Martens konstatuje da "iako to nije direktno rečeno, taj tekst treba shvatiti tako da bi Srbija kao protivuslugu za priključenje Sjevera Kosova bila spremna da prizna ostatak Kosova, sa sve članstvom u Ujedinjenim nacijama – inače Dačićev prijedlog ne bi imao mnogo smisla. Ovakve ideje o podjeli nisu nove. Dačić koji je 1999, za vrijeme rata NATO protiv režima beogradskog autokrate Slobodana Miloševića, bio portparol njegove stranke, tokom proteklih godina je često iznosio slične prijedloge. U razgovoru za ovaj list vođen 2013. on je, tada kao šef vlade, otišao čak i dalje od toga i založio se, bar indirektno, za razmjenu teritorija između Srbije i Kosova" (Sjever Kosova za Preševsku dolinu).

"Isti taj Dačić je još 2011. u to vrijeme kao ministar unutrašnjih poslova (...) podjelu Kosova nazivao realnim rješenjem, jer nije realno očekivati da država koju Beograd ne priznaje ikada ponovo faktički postane dio Srbije. Zato se jedino realno rješenje sastoji u tome da područja na kojima žive Srbi pripadnu Srbiji a oni na kojima žive Albanci postanu samostalni. U Beogradu očito polažu na tu tihu vodu koja brijeg roni".

Švajcarski internet-magazin Votson objavio je intervju sa stručnjakom za integraciju Tomasom Keslerom o tome kako se "imidž Kosovara" u Švajcarskoj" brzo promijenio. Kesler prenosi da su 70-ih godina albanski gastarbajteri važili kao tihi, lojalni migranti. Kada je izbio rat na Kosovu, najprije su svi žalili izbjeglice sa Balkana. A onda su u fokus dospjeli problemi sa integracijom (...) Danas većina Švajcaraca Kosovare vidi kao ljubazne komšije i kolege sa posla."

Kesler je konstatovao da je najniža tačka kada je riječ o problemima sa imidžom Kosovara bio jedan novinski oglas koji je 2011. godine objavila Švajcarska narodna stranka i to u okviru inicijative za zaustavljanje masovne imigracije. Naslov oglasa je bio "Kosovari kolju Švajcarce" što je bila aluzija na incident u kojem je jedan kosovski Albanac nožem povrijedio jednog Švajcarca po vratu. "Otada su mnoge nekadašnje izbjeglice napravile karijere i danas, na primjer, u oblasti trgovine, dobro zarađuju. Osim toga, u jeku izbjegličke krize u fokusu javnosti su se našle i druge migrantske grupe kao što su Eritrejci ili Magrebovci."

Na pitanje novinara jesu li Kosovari bili jednostavno žrtveni jarci jer su u svoje vrijeme bili novi, ili možda i zato što su društvo stavili pred realne probleme, Kesler je odgovorio: "Uzrok je bio bez sumnje realan: u školama je bilo dijelom velikih problema, jer su tramatizovani momci svoje jezičke deficite kompenzovali nasiljem. Ratni prognanici su u Evropi činili delikte udruženi u bande". No, vremena su se promijenila. "Ranije su Sicilijanci važili kao momci sa noževima koji se slabo kontrolišu, zvižde za ženama, lijeni su i kradu. Strahovalo se da će svojim katolicizmom da podriju Švajcarsku – ili čak donesu ovamo komunizam (...) Ali, kada su 1982. Italijani postali prvaci svijeta u fudbalu, Švajcarci su odjednom opušteno sa njima slavili. A ubrzo potom su i italijanski restorani i muzika ušli u modu. Danas se radujemo golovima koje Đerdan Šaćiri postigne za našu fudbalsku reprezentaciju".

Na to je novinar Votsona upitao Tomasa Keslera: "Znači li to da ćemo uskoro ići da večeramo kod otmjenog Kosovara i davati našoj djeci ime Granit umjesto Luka?" Odgovor je glasio: "Uz svo poštovanje, toliko daleko ne bih išao (smijeh). Italijanska kuhinja je jedna od najrafiniranijih na svijetu, sa svojim začinima, morskim plodovima. Ne znam da će Kosovari sa svojom solidnom kuhinjom to moći da prevaziđu..."