Nacija umjesto EU
18. januar 2019
Njemačka - Alternativa za Njemačku (AfD)
Alternativa za Njemačku EU upravo daje posljednji ultimatum. EU mora, kako smatra ova stranka, veliki dio svojih kompetencija vratiti državama. Ukoliko se to ne dogodi Afd u svom programu za izbore za Europski parlament predviđa drastične konsekvence. Onda "mi smatramo neophodnim izlazak Njemačke ili kao posljednja opcija uredno raspuštanje EU i osnivanje nove europske ekonomsko-interesne zajednice". AfD smatra da su kako Europski parlament tako i euro suvišni. Njemačka bi trebala vratiti njemačku marku, smatraju u AfD-u. Sukob je bio prije svega oko toga koliko brzo se EU treba reformirati. Ranije se još govorilo o (europskom) legislativnom periodu od pet godina. Sada se navodi: "u određeno vrijeme".
Velika Britanija - UKIP
Stranka za neovisnost ujedinjenog Kraljevstva smatra da je svoju najvažniju misiju skoro ispunila: Izlazak Velike Britanije iz EU. To je također razlog zašto UKIP nakon referenduma o Brexitu slabi: Zašto bi se trebalo još birati UKIP ako obje najveće stranke u zemlji, konzervativci i laburisti, također žele izlazak iz EU? Međutim UKIP strahuje da bi Brexit mogao ili ispasti previše "mekan" ili na kraju čak skroz izostati. U tom slučaju bi stranka vjerojatno ponovo bila u punom zamahu. UKIP je u svakom slučaju primjer i mjerilo u cijeloj Europi za sve one koji žele napustiti EU i uživa nešto poput herojskog statusa.
Francuska - Nacionalno okupljanje, bivši Nacionalni front
Emmanuel Macron, prijateljski raspoložen prema Europi, je u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio svoju prema EU previše kritički nastrojenu rivalku Marine Le Pen. Ipak od početka protesta Žutih prsluka protiv Macronove politike Le Pen je ponovo u usponu. Iz Macronove pobjede je ona nešto naučila. Njeni nekadašnji zahtjevi da Francuska napusti europsku monetarnu uniju su je onomad očito koštali mnogo glasova. Od tada je ona zauzela umjereniju poziciju o tome. Ona također ne želi ni potpuno ukidanje EU. Umjesto toga ona treba postati "Europa nacija". Ono što je za ovu stranku svakako važno jest kontrola državnih granica kako bi se spriječilo ilegalno useljavanje. Stoga ona Šengenski sporazum u svojoj sadašnjoj formi odbija.
Austrija - FPÖ
Slobodarska stranka Austrije je do 70-tih godina bila pokretačka snaga pristupa Austrije prethodnici EU. Ipak najkasnije od kako je na čelu stranke 80-tih godina bio Joerg Haider stranka je skeptična do neprijeteljski raspoložena prema EU. Već zbog obzira prema starijem koalicionom partneru ÖVP-u kancelara Sebastiana Kurza FPÖ nastupa umjerenije. Kurz je odmah nakon predizborne kampanje zatražio da kao uvjet za zajedničku vladu FPÖ prekine sa govorima o izlasku Austrije iz EU. Od tada FPÖ zahtijeva samo još reforme EU i zalaže se za više prava na nivou država. To međutim radi i Kurz samo slabije. Prije svega u pitanju imigracije obje stranke su vrlo bliske jedna drugoj, toliko da se razlike jedva mogu primijetiti.
Nizozemska - PVV
Useljavanje i islam su velike teme Stranke za slobodu. Kada je riječ o europskopolitičkim temama stranka nastupa sa manje žara. Ovdje su njene pozicije u skladu sa "mainstreamom" desničarskopopulističkih stranaka u Europi: Utjecaj EU treba biti općenito smanjen i nacionalne države osnažene. Slično kao i AfD i PVV želi da se ukine Europski parlament, ali i Europska komisija. Europska suradnja bit se trebala odvijati samo preko država članica. Izlazak iz zajedničke monetarne unije se ne zahtijeva eksplicitno. PVV želi referendum o tome da li bi Nizozemska trebala ostati članicom EU ili napustiti Uniju.
Poljska - PiS
Velika razlika između PiS-a i zapadnoeuropskih desničarskih stranaka je ta da je PiS (Stranka prava i pravde) u Poljskoj jedina vladajuća stranka, ne manji koalicioni partner kao u Austriji ili opoziciona stranka kao u brojnim drugim zemljama. Prema EU PiS ima dvostruki odnos. EU joj je previše svjetovno-liberalna, previše prijateljski nastrojena prema globalizaciji i prema izbjeglicama. S druge strane u PiS-u znaju da dobar životni standard Poljaka veoma zavisi od članstva u EU i isplata iz Brisela. Osim toga Poljska treba EU i kako bi smanjila utjecaj Rusije. Više sigurnosnopolitičke suradnje u EU je nešto što Varšava želi. Posljedično tome u PiS-u se ne govori o poljskom istupanju iz EU. Stranka doduše zabranjuje miješanje u unutarnje prilike bilo da je riječ o raspodjeli izbjeglica ili razgradnji pravne države.
Mađarska - Fidesz
Mnogo toga što važi za Poljsku važi i za Mađarsku: Fidesz je na vlasti sam, kao i PiS u Poljskoj ne mora imati obzira prema ni jednom koalicionom partneru. Fidesz također striktno odbija europsku raspodjelu izbjeglica. Premijer Viktor Orban pokušava upravo kao PiS da pravnu državu prilagodi sebi. Zahtjeve EU ispunjava samo onoliko koliko ih smatra neophodnim kako bi održao financijske šprice iz EU. Jer i on iz ekomskih razloga želi da njegova zemlja neizostavno ostane u EU. Međutim postoji ogromna razlika: Dok PiS u EU - i NATO-u - vidi sigurnosnu garanciju protiv Rusije i zalaže se za ako je moguće oštrije sankcije, Orban je obožavatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina i njeguje bliske veze s njim.
Italija - Liga
Liga je poseban slučaj. Ranije se zvala Liga Nord i prvobitno je bila regionalna stranka bogatog italijanskog sjevera. Dugo se zalagala za njegovo odvajanje od italijanske države. U svojoj tradiciji Liga je također bila stranka prijateljski raspoložena prema Europi, koja je u EU vidjela okvir za jak europski region. Danas se onda jednostavno zove Liga, proširila je utjecaj na cijelu Italiju i manji je koalicioni partner u aktualnoj populističkoj vladi. Njen šef, Matteo Salvini, u međuvremenu ne propušta ni jednu priliku da se protivi navodnom miješanju Europske komisije, kao primjerice u pitanju budžetske politike. Salvini je ranije čak zahtijevao ukidanje eura. No o tome je već odavno postao prilagodljiv. Ironično je da se oštri kritičar EU Salvini čak nametnuo u razgovor kao kandidat za predsjednika Komisije, a to u slučaju ako bi savez desničarskih stranaka nakon izbora za Europski parlament bio druga ili čak najveća frakcija u parlamentu. "Prijatelji u brojnim europskim zemljama mole za to. Vidjet ćemo, razmislit ću o tome", rekao je Salvini umišljeno u novembru u jednom intervjuu.