Sve više selefija u Bosni
23. januar 2019
"Bosanski islam slovi kao liberalan i izrazito evropski. Ali već godinama, usljed uticaja zemalja Perzijskog zaliva, sve je više grupa koje zagovaraju radikalni islam. Neki Bošnjaci to pozdravljaju a najveći broj se brani", uvod je u priču o bh. islamu, koju je objavio njemački radio DEUTSCHLANDFUNK a koja je u skraćenoj formi postavljena i na online stranicu ove njemačke radio stanice.
"Gornja Maoča udaljena je od Sarajeva 4 sata vožnje. Jedna osoba nam je posredovala razgovor sa Edisom Bosnićem. Ovaj 40-godišnjak sa puštenom bradom i zatamnjenim naočarama, čija je familija od rata izbjegla u SAD, od svog povratka u BiH izbjegava zapadni način života. 'Kuran kaže da smo stvoreni za jedan cilj: da služimo Bogu. Na žalost ljudima se odvraća pažnja od te ideologije - da se služi isključivo Bogu - putem medija, TV-a, alkohola i svih drugih deformacija. Ali društvo kao što je u Gornjoj Maoči, odvraća moju porodicu od alkohola, droga ili prostitucije'.
Komunisti zabranili burke
Iz Gornje Maoče potiču osuđeni simpatizanti Islamske države. Sigurnosne snage BiH drže selo na očima i zbog toga što se tu živi po pravilima ekstremnog islama, koji je Bosni inače stran. Žene potpuno zamotane izlaze iz kuće, što Bosanci imaju priliku vidjeti samo kada dođu turisti iz zemalja Perzijskog zaliva. "Komunisti su od 1947. ili 48. za nošenje burke uveli kazne. Nakon rata je zabrana ukinuta. Ponekad možete vidjeti pokrivenu ženu, ne često ali one sada imaju slobodu da se zamotaju", kaže Bosnić.
Fundamentalistički islam je, kako pojašnjava Sead Turčalo, profesor i magistar sigurnosnih nauka, u BiH došao sa ratom. Procjenjuje se da je u zemlju tada došlo 700 mudžahedina. Oni su se, ističe Turčalo, manje borili a više bavili misionarenjem, kako bi bosanske muslimane konvertirali i odveli na put novog shvatanja islama. Tzv. božiji ratnici" došli su iz Saudijske Arabije i Egipta i sa tim zemljama postoje bliske veze, čak prebliske, kaže Muhamed Jusić, portparol Islamske zajednice u BiH, koja želi ostati autonomna. "Mi ne prihvatamo", kaže Jusić, "da neko finansira plate naših imama i naših predavača. Saradnja može postojati, ali samo kada se radi o restauraciji i uređenju džamija".
Potreban diplomatski pritisak na Saudijsku Arabiju
U zemlji, koja je i dalje obilježena ranama rata, upada u oči na stotine džamija, novih i bijelih kao snijeg. "Ne znam ko ih je sve finansirao, ali znam da su one nastale neposredno nakon rata, kada su Saudijska Arabija i druge zemlje Perzijskog zaliva pokušale da uvedu u BiH novo tumačenje islama", dodaje Turčalo ističući da je to pozadina cijele priče: "Tačno vidite koje su džamije podizale zalivske zemlje kao i to da se te džamije ne uklapaju u BiH i da izgledaju jako strano".
Gornja Maoča sa 200 duša, također ima sopstvenu džamiju. Tokom podnevne molitve, jedna kompletno zamotana žena me poziva u kuću. Tokom rata pobjegla je iz Banjaluke u Sarajevo a već 4 godine živi u ovom izolovanom islamističkom selu. Na pitanje šta na takav način života kažu njeni prijatelji u Sarajevu, ona odgovara: 'Zapravo, posjeti me nekad samo moja porodica. Jasno nam je da mediji svašta o nama pišu. Ali moraš biti slobodan da radiš ono što osjećaš da trebaš. Ako nisi, onda to ne ide.'
Zaustaviti misioniranje
Sigurnosni eksperti procjenjuju da u BiH ima 20.000 selefija. Same selefije kažu da ih je 50.000. Potrebno je hitno izvršiti diplomatski pritisak na Saudijsku Arabiju kako bi prestalo misioniranje koje vrše saudijske vjerske organizacije, ukazuje portparol Islamske zajednice Muhamed Jusić. Dodaje da je za lokalne imame Islamska zajednica izdala brošuru sa argumentima protiv radikalnog tumačenja islama. "Moramo se pobrinuti da takve ideje ne prevladaju. Možda će se konačno desiti nešto, što će uticati da njihovo finansiranje prestane".
Vlada u Sarajevu je zabranila tzv. paradžemate, niko bez službene dozvole ne smije propovjedati vjeru. "Neki naši studenti idu u Saudijsku Arabiju, Egipat, Pakistan ili Tursku. To je u redu ako ih mi šaljemo i ako su prethodno kod nas apsorvirali školu", kaže Jusić. Dodaje da Islamska zajednica zapošljava samo one, koji su najmanje jedan dio obrazovanja imali u BiH, koji poštuju Ustav zemlje i tradicionalno shvatanje bosanskog islama. Jusić dodaje i da Islamska zajednica pravi razliku između vjere i ideologije i da posebno otvara oči kada neko nasilje pokušava opravdati vjerom.
Jedan radikalizam stvara drugi
Kada Edis Bosnić iz Gornje Maoče daje intervjue, sigurnosne službe pomno slušaju kako razmišlja: "Kada bi muslimanska zemlja kao što je Turska bila napadnuta i kada bi zamolila za pomoć, najbliži vjernik imao bi vjersku obavezu da joj pomogne".
Muhamed Jusić, koji nije samo teolog već izučava ekstremističke struje u islamu je, kada je u pitanju BiH, optimista: "Evropske vrijednosti će pobijediti a s njima i tolerancija i vjerski pluralizam, po kojem je Sarajevo uvijek bilo poznato. Trenutno smo pod velikim pritiskom, koji vrše radikali sa svih strana, kako bi podijelili društvo. A radikalizam na jednoj strani, zaključuje Jusić, samo služi stvaranju radikalizma na drugoj strani", riječi su kojima Sabine Adler okončava svoju priču o selefijama u BiH, koja je objavljena na online stranici radio stanice DEUTSCHLANDFUNK.
U Srbiji i Mađarskoj protesti se prenose na provinciju
List TAGEBLAT piše o protestima u Srbiji i Mađarskoj, koji su tokom vikenda na desetine hiljada ljudi izveli na ulice kako bi podigli glas protiv nacionalpopulističkih vlada. Povodi za proteste su različiti ali motivisanost demonstranata ista. Riječ je o sve većem nezadovoljstvu zbog nepoštovanja pravne države, gušenja medija, korupcije i nepotizma.
"Car je go", uzvikivali su demonstranti u Beogradu protiv Vučića. "Predsjednik je Srbiju pretvorio u privatno vlasništvo, napravio privatnu zemlju za samoposluživanje ljudi iz njegove partije i familije, zaboravljajući pri tome da treba da služi narodu", bile su optužbe prisutnih protiv Vučića.
"Aleksandre, ne plaćamo te da nas vrijeđaš i ponižavaš i da glumiš naše sudije, tužioce i nacionalnog selektora", riječi su koje je glumac Nikola Kojo uputio Vučiću. "Suspendovao si pravo i zakon i uništio sve institucije. Ali ovo je kraj blickriga."
Krvavi napad maskiranih počinitelja na opozicionog političara Borka Stefanovića početkom decembra u Kruševcu bio je okidač za proteste subotom, koji ne samo u Beogradu bilježe sve veći broj učesnika. Talas protesta se prelio i na unutrašnjost zemlje: Nekoliko hiljada ljudi nisu samo izašli na ulice većih gradova: Niša, Novog sada ili Kragujevca, već i na ulice Čačka, Zaječara ili Šabca", piše TAGEBLAT.
Sjeverna Makedonija: Da ili ne?
Grčki parlament u četvrtak glasa o sporazumu sa prihvatanje preimenovanja Makedonije u Republiku Sjevernu Makedoniju. Mnogi Grci, kako piše BADISCHE ZEITUNG smatraju da Skoplje prisvaja njihovu kulturu i da su ultranacionalisti izazvali strah kod Grka tako što su širili karte 'Velike Makedonije' i po cijeloj zemlji podizali spomenike Aleksandra Makedonskog, proglašavajući čak i Aristotela svojim pretkom.
"Rijetko ko izvan Balkana može da razumije ovaj spor. Mada on pored unutrašnjo-političke eksplozivnosti ima i sigurnosno-političku brizantnost: Radi se o političkoj stabilnosti Zapadnog Balkana. Grčka je do sada blokirala učlanjenje ove zemlje u NATO. Učlanjenjem Makedonije u zapadnu vojnu alijansu bi se rastući uticaj Rusije u regionu ograničio. I ekonomski bi okončanje spora imalo smisla. Sjeverna Grčka je veliki trgovinski partner Makedonije. I obrnuto, Makedonija je geografski upućena na luku Solun. Grčki premijer Cipras zna da prihvatanje imena Sjeverna Makedonija nema podršku većine stanovništva u zemlji. Ratifikacija sporazuma sa Skopljem neće njegovom bloku SYRIZA donijeti nove birače, naprotiv. I socijaldemokratski Pokret za promjene, nasljednik PASOK-a se suočava sa teškim napetostima, jer jedan broj poslanika, protivno vođstvu stranke, hoće da glasa za promjenu imena. Šef konzervativne NEA DEMOKRATIA (ND) je svoju partiju usmjerio na striktno Ne! sporazumu. Već sada ankete pokazuju da je ND u prednosti od 10 posto birača u odnosu na Ciprasovu SYRIZU."
S obzirom na predstojeće parlamentarne izbore u Grčkoj, debata o Makedoniji dobila je na oštrini. Parlamentarci koji žele glasati za sporazum dobijaju prijetnje smrću. Na sjeveru Grčke pojavili su se plakati sa portretima parlamentaraca ispod kojih je pisalo: "Hoćeš li i ti izdati Makedoniju?", prenosi BADISCHE ZEITUNG.
Priredila: Jasmina Rose