Prava cijena najskupljeg SP u istoriji fudbala

Još uvijek nije moguće procijeniti troškove Svjetskog prvenstva. Međutim, jedno je već jasno: događaj je najskuplji u skoro stogodišnjoj istoriji Svjetskog prvenstva u fudbalu, koje je počelo u Urugvaju 1930. godine. Postoje procjene da bi sadašnji turnir mogao koštati više od svih 21 do sada održanih prvenstava zajedno.

Prema različitim izvještajima i mišljenjima stručnjaka, cijena će znatno premašiti granicu od 200 milijardi dolara. Poređenja radi: posljednja dva prvenstva bila su najskuplja u istoriji Svjetskog prvenstva. Brazil 2014. i Rusija 2018. koštali su manje od 15 milijardi dolara.

Dan Plumley, stručnjak za sport i finansije na Univerzitetu Sheffield Hallam, kaže da je već 2010. godine, kada je Kataru obećano da će biti domaćin Svjetskog prvenstva 2022. godine, procijenjeno da će takmičenje potencijalno koštati 65 milijardi dolara. "Neke nedavne procjene govore da bi turnir mogao koštati više od 200 milijardi dolara", izjavio je Plumley za DW. "Biće to najskuplje Svjetsko prvenstvo u pogledu troškova, a ne znamo ni koliko će na kraju sve koštati."

A račun?

Američka savjetodavna firma za sportsko finansiranje Front Office Sports procjenjuje troškove na 220 milijardi dolara. Hassan Al Thawadi, šef organizacionog odbora Svjetskog prvenstva, kaže da će infrastrukturne mjere poduzete od dodjele Svjetskog prvenstva koštati više od 200 milijardi dolara.

Razlog za neizvjesnost je taj što je vlada mnogo prije prvenstvauložila većinu svojih milijardi u infrastrukturu koja nema veze sa fudbalom: novi sistem podzemne željeznice, međunarodni aerodrom, oko 100 novih hotela, nove puteve i zabavne parkove. Većina ovih investicija je dio šireg projekta pod nazivom Qatar National Vision 2030.

"Svjetsko prvenstvo je djelovalo kao katalizator za napore Katara da razvije infrastrukturu zemlje", kaže Kieran Maguire, specijalista za fudbalske finansije na Univerzitetu u Liverpoolu. "To je ono na šta su se fokusirali. U poređenju sa drugim prvenstvima, ovo je mnogo skuplje."

To je velika opklada na "Soft Power" za koju Plumley kaže da će na kraju proizvesti ogroman gubitak. Međutim, rijetko koga u Dohi to zanima jer, na kraju krajeva, oni sjede na poluostrvu koje je bogato gasom.

„Pravi ciljevi koje Katar slijedi su nekomercijalni", kaže Plumley. "Međunarodni odnosi su ključni motiv za održavanje takvih događaja i uglavnom se radi o tzv. mekoj moći u smislu strategije odbrane i sigurnosti. Novac svakako nije problem za Katar. Očigledno je da zemlja to može priuštiti i da je spremna na tako visoke gigantske troškove. Na mnogo načina, Svjetsko prvenstvo 2022. je finansijska anomalija."

Mračno naslijeđe

Čak i ako je u pitanju finansijska anomalija, kao i svi drugi domaćini Svjetskog prvenstva, Katar se mora uhvatiti u koštac s pitanjem 'naslijeđa'. Poenta je da turnir donosi opipljiv napredak za društvo, ali u slučaju Katara postoje ozbiljne sumnje.

To je najočitije kada je riječ o stadionima. Za potrebe Svjetskog prvenstva je u potpunosti izgrađeno sedam stadiona. Prema vladinim podacima, koštali su 6,5 milijardi dolara. Kada se Svjetsko prvenstvo završi, zemlja od samo 2,8 miliona stanovnika neće imati koristi od toga.

Slične probleme su imali drugi domaćini Svjetskog prvenstva, ali Katar će ići mnogo dalje: utakmice će se i dalje igrati na tri stadiona, ali će pet biti demontirano, korišteno u druge svrhe ili drastično smanjeno.

Kieran Maguire vjeruje da će s ovom novom infrastrukturom Katar kandidovati za domaćina velikih evropskih utakmica, poput Lige prvaka ili Evropske lige.

Mrtvi su prava cijena

Pitanje cijene Svjetskog prvenstva zasjenjeno je sudbinom gastarbajtera koji su se mučili u Kataru posljednjih deset godina. Otkako je Kataru dodijeljena organizacija Svjetskog prvenstva, zemlja se suočila s masovnim kritikama organizacija za ljudska prava zbog načina na koji se postupalo prema ovim ljudima.

Amnesty International (AI) je 2016. optužio Katar da koristi prisilne radnike na međunarodnom stadionu Khalifa. Postoje i izvještaji da su od 2010. godine hiljade radnika iz inostranstva u Kataru izgubile život.

U februaru 2021. godine je list The Guardian objavio da je u Kataru od 2010. do 2020. godine umrlo oko 6.500 radnika iz Indije, Pakistana, Nepala, Bangladeša i Šri Lanke. Stručnjaci za ljudska prava kažu da je veliki broj poginulih došao u Katar upravo zbog rada na infrastrukturi za Svjetsko prvenstvo.

Katar je najavio neke reforme na zaštiti radnika, ali veliki problemi ostaju, navodi  Amnesty i u izvještaju iz oktobra konstatuje: "Kršenja ljudskih prava su i dalje rasprostranjena".

FIFA je pobjednik

Ni mrtvi radnici ni vrtoglavi troškovi ne prave razliku za svjetsku fudbalsku asocijaciju FIFA, koja je odredila da je Katar domaćin prvenstva. Dan Plumley kao objašnjenje ukazuje na prethodno Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. koje je savezu donijelo mnogo novca.

"Za FIFA-u su Svjetska prvenstva osnova prihoda. Ona ih koristi za plaćanje svih aktivnosti u svojim četverogodišnjim ciklusima", kaže Plumley, ukazujući na prihod od Svjetskog prvenstva u Rusiji, koji je očito premašio očekivanja. "Ovo Svjetsko prvenstvo će biti sličan uspjeh za FIFA-u. Taj događaj može biti veoma skup za Katar, ali je u interesu FIFA-e da osigura uspjeh Svjetskog prvenstva. I naravno, asocijacija ne treba da brine njegovim troškovima."

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.