„Talibani se više ne žele boriti“
20. august 2018
DW: U oktobru se u Afganistanu održavaju parlamentarni izbori. Talibani i pripadnici IS u Afganistanu napadima vrše pritisak na vladu. Koliko je pod ovakvim uslovima moguća demokratska obnova Afganistana?
Thomas Ruttig: Već odavno nema napretka u demokratskom procesu u Afganistanu. To jednim dijelom ima veze sa talibanima. Mora se računati s tim da će talibani možda i na dan održavanja izbora napasti birališta. Takvi slučajevi su već zabilježeni. Osim toga, imamo posla i sa lokalnim pripadnicima „Islamske države" koji također napadaju Vladu. Međutim, važnija stvar je da veliki dio afganistanske elite ne vjeruje u demokratiju i da su demokratske institucije većim dijelom samo fasada. Problem je mnogo dublje prirode. Od početka je fokus bio na borbi protiv talibana koji su na početku i bili pobijeđeni i koji nisu bili tako jaki. Osim toga su ratni zločinci i oni koji su kršili ljudska prava u predhodnim epohama rata politički mobilisani kao saveznici koji su se morali smjestiti u državne institucije. Ti ljudi su naoružani, oni nikada nisu bili krivično gonjeni, sami su sebi u parlamentu donijeli amnestiju što Međunarodna zajednica nikada nije osudila i na osnovu takvih pozicija u vlasti nominalno kontrolišu demokratske institucije. Dakle nedemokrate kontrolišu demokratske institucije. Pod takvim uslovima demokratija nije moguća.
U Afganistanu je potrebno ojačati civilne institucije koje trenutno postoje. Koliko su te institucije uistinu jake, posebno ako se osvrnemo na posljednji napad talibana u gradu Ghasni?
Talibani nikada nisu bili jači kao što su sada. Kontrolišu daleko više teritorije i stanovništva od svrgavanja sa vlasti 2001. godine. Napad u Ghasni nije prvi napad u velikom gradu u Afganistanu ove i proteklih godina. Sjetimo se sličnih napada u Kundusu 2015. i 2016. godine. Talibani zauzmu neki grad, u njemu ostaju nekoliko dana i ponovo ga napuštaju. To pokazuje da oni još uvijek imaju inicijativu i da afganistanske snage sigurnosti, bez obzira na investicije u njihovoj obuci, nisu u stanju preuzeti te inicijative, da su pogrešno postavljene i da su još uvijek slabe. Previše su slabe u svim stvarima, osim u ljudstvu. Naime, afganistanske snage sigurnosti broje preko 350.000 ljudi.
Koliko su talibani diplomatski jaki? Da li se rješenje može postići dogovorom?
Napad u gradu Ghasni, a talibani su to i službeno saopštili, bila je demonstracija moći. To je poraz kako za Amerikance tako i za afganistansku vladu. To su uobičajene demonstracije moći pred pregovore. Imali smo dvije runde pregovora i ima najava da će se talibani i Amerikanci još u toku ovog mjeseca sastati u Uzbekistanu. Problem za afganistansku vladu je što je do sada bila izostavljena iz pregovora. Amerikanci su javno rekli da je jedan od ciljeva ovih razgovora da i afganistaska vlada mora biti uključena u određene tačke. Vlada također mora biti uključena jer je i učesnica konflikta. Talibani su to do sada odbijali. Oni kažu da žele razgovarati sa Amerikancima kako bi napravili plan povlačenja trupa i ako do toga dođe, da su onda spremni razgovarati sa afganistanskom vladom. Mislim da to nije loš znak ako se pogleda na veličinu krvoprolića u Afganistanu.
Da li je IS trenutno veća prijetnja za Afganistan nego što su to talibani?
Ne, prijetnja IS nije veća od one koja dolazi od talibana. Ono što je bitno je to da talibani ne gledaju pozitivno na IS nego se aktivno bore protiv njega i to na brutalan način u područjima gdje se on pojavi. IS u Afganistanu pokušava kao u Siriji i Iraku izazvati oružane sukobe između sunita i šiita. To im do sada na sreću nije pošlo za rukom jer IS nema bazu u zemlji. Međutim, ne smije se zaboraviti: većinu civilnih žrtava u Afganistanu uzrokuju talibani.