Teheran želi da ojača antiizraelski front
24. januar 2021
Plakat ne može da se ne promaši. Ogroman portret Kasema Solejmanija, nekadašnjeg komandanta iranske Al Kuds brigade na zidu jedne kuće u Gazi. To je nepodnošljivo, sigurno je pomislio Majdi al Maghribi, stanovnik palestinske Zapadne obale, kada je strgnuo plakat sa zida. Ubrzo nakon toga uhapsile su ga snage bezbjednosti, javila je saudijska novinska agencija Al Arabija krajem decembra 2020.
Hamas, koji vlada u Pojasu Gaze, je krajem godine izlijepio gomile plakata koji su podsjećali na ubistvo iranskog oficira u napadu američkih bespilotnih letjelica u januaru 2020. Na jednom od njih citiran je dio govora koji je šef Hamasa Ismail Hanijeh održao na Solejmanijevoj sahrani: „Mučenik, komandant Solejmani, koji je cio svoj život podržavao naš otpor, je mučenik za Jerusalim".
Hamas i Hezbolah - rame uz rame
Isto kao i akcija lijepljenja plakata, i sastanak dvojice vođa Hezbolaha i Hamasa, Hasana Nasralaha i Ismaila Hanijeha proteklog septembra signaliziralo je da se Iran i Hamas drže rame uz rame. Šiitska paravojna organizacija Hezbolah je produžena ruka Irana u Libanu i zakleti neprijatelj Izraela. Već sam sastanak je sam po sebi neobičan. Kako je javila turska novinska agencija Anadolu predmet razgovora bile su „opasnosti koje ugrožavaju palestinsku stvar". A prije svega plan za Bliski istok američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je početkom 2020. predstavio kao tzv. „dogovor stoljeća" i projekti za normalizaciju odnosa između arapskih zemalja i Izraela.
Razgovaralo se takođe o „snažnim vezama" između Hezbolaha i Hamasa, stoji u izvještaju Anadolu agencije. One počivaju na „vjeri, bratstvu, džihadu i zajedničkoj sudbini". Ali, tema razgovora su bili i „mehanizmi kooperacije i koordinacije".
Tradicionalna iranska podrška Hamasu
Veze Hamasa sa Iranom ne održavaju se samo preko Hezbolaha. Početkom 2000-ih su donacije iz Irana činile oko četvrtinu budžeta Hamasa. Krajem novembra prošle godine nekadašnji povjerenik Hamasa za spoljne poslove Mahmud al Zahar pričao je arapskoj medijskoj mreži Al Alam o njegovom putovanju u Iran 2006. godine, gdje je Solejmaniju govorio o lošoj finansijskoj situaciji Hamasa. On nije više mogao da plaća zaposlene. „Solejmani je odmah reagovao", kazao je Al Zahar. „Već sljedećeg dana dobio je u kofere spakovana 22 miliona dolara, od kojih je svaki bio težak oko 40 kilograma. S obzirom da nas je bilo samo devetorica, nismo mogli da ponesemo sve kofere."
Iran takođe šalje i oružanu tehniku pomoću koje se mogu napraviti manje rakete koje mogu da dobace do Izraela. Paralelno Hezbolah preuzima vojnu obuku boraca Hamasa.
Približavanje Hamasa Asadovom režimu
Dok Iran jača veze sa antiizraelskim organizacijama Hamasom i Hezbolahom, istovremeno podržava Hamasovo zbližavanje sa režimom Bašara al Asada u Siriji. Ove veze su se pogoršale 2011. Tada se ova palestinska organizacija distancirala od Asada, kao i mnoge druge arapske države, zbog brutalnog odgovora na skupove kritičara režima.
„Napori da se ožive veze između Hamasa i Sirije idu u dobrom pravcu i uskoro će rezultirati uspjehom", citirao je ovih dana neimenovanog člana iranskog parlamenta internet magazin „Al Monitor". Sirijska vlada, kao i drugi partneri Irana su nakon ubistva Solejmanija i atomskog fizičara Mohsena Fakrihzadeha u novembru prošle godine prepoznali „kolika opasnost prijeti regionu".
Hezbolah neće sjedeti skrštenih ruku
Činjenica da Iran u ovom trenutku tako odlučno promoviše takozvanu šiitsku „osovinu otpora" protiv Izraela i SAD, uključujući i sunitski Hamas s jedne strane ukazuje na to koliko Teheran ozbiljno uzima sukobe sa SAD i Saudijskom Arabijom u regionu. Sredinom prošle sedmice Iran je počeo sa pomorskim manevrima u Persijskom i Omanskom zalivu. Prema informacijama državne iranske televizije IRIB, tu je predstavljen i jedan novi raketni brod. Ako bi došlo do sukoba u Zalivu, očigledna je računica Teherana, napadi njegovih saveznika – takođe i protiv Izraela – doprinijeli bi olakšanju situacije za Iran. Nasralah je ponovo objašnjavao da Hezbolah ne bi skrštenih ruku gledao napade na Iran.
Jačanje veza Hezbolaha i Hamasa takođe ukazuje na to da se Teheran ne oslanja na zbližavanje sa SAD, bez obzira što u Bijelu kuću ulazi Džozef Bajden. U iranskoj prijestonici zabrinutost izaziva i to što odlazeći ministar spoljnih poslova SAD Majk Pompeo želi da jemenske Hutije stavi na američku terorističku listu.
S druge strane zbližavanje Saudijske Arabije i Katara ukazuje da kada postoji politička volja mogu da se razriješe i odnosi koji su zapali u ćorsokak. Iz Irana je već stigla ponuda za razgovore zalivskim zemljama.
Dalje popuštanje napetosti, a time i odnos Irana prema njegovim šiitskim saveznicima, moglo bi da zavisi od signala iz Vašingtona.