Teška misija Angele Merkel u Turskoj

Ovo je službeno putovanje na koji se nosi težak prtljag. To što njemačka kancelarka Angela Merkel ovog četvrtka putuje u Ankaru, osiguraće joj svakako pažnju svjetske javnosti. Ovo je prvo putovanje Angele Merkel u Tursku nakon propalog puča 15. jula prošle godine. A od tada je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan zemlju preustrojio u maniru jednog autokrate.

Desetine hiljada opozcionih političara, novinara, državnih tužilaca i običnih građana je uhapšeno. Kritički nastrojeni mediji su zatvoreni, kurdski opozicioni savezi raspušteni. Optužbe su uvijek iste: učestvovali su u puču. Turska vlada optužuje pristalice Gulenovog pokreta da su odgovorni za pokušaj puča. Islamsko-konzervativna vladajuća partija AKP, sada već rutinski odbacuje međunarodne kritike da postupa represivno. A Njemačku optužuje da nije dovoljno solidarna u borbi protiv terorizma. Pri tom se još dodaje kako Njemačka pruža utočište pristalicama Radničke partije Kurdistana (PKK), koja je u Turskoj zabranjena, kako bi obezbijedili novac i regrutovali borce.

"Važno tražiti razgovor..."

Sve to nisu dobri znaci pred posjetu Angele Merkel. Ovu posjetu mnogi njemački opozicionari vide kao potpuno pogrešan signal. Političarka Lijevih, Sevim Dagdelen smatra da njena posjeta dolazi "u nevrijeme". Ona je kazala za njemački radio Dojčlandfunk da posjeta, samo nekoliko nedjelja uoči referenduma o ustavnim promjenama, može biti protumačena samo kao podrška Erdoganu. AKP je prije nešto više od sedmicu dana sprovela reforme ustava predsjedničkog sistema. A taj sistem bi predsjedniku mogao omogućiti znatno više moći.

Političarka njemačkih Zelenih, Klaudija Rot (Claudia Roth) se sjeća posjete Angele Merkel Turskoj 2015. Taj susret je Erodgan zloupotrijebio za svoju predizbornu kampanju, kazala je Rot agenciji dpa. A predstojeći referendum je, smatra ona, "ukidanje parlamentarne demokratije". Jer, to što Merkel ćuti o kršenjima ljudskih prava u Turskoj, kaže Rot, Erdoganu signalizira da bi Evropu i dalje mogao da ucjenjuje otvaranjem granica za izbjeglice. A sporazum EU i Turske o ibjeglicama značajno je smanjio broj izbjeglica u Grčkoj. Ankara je ponovila kako će raskinuti pakt sa EU.

Ovakve optužbe u kontekstu posjete Angele Merkel Turskoj, portparol njemačke vlade odlučno odbacuje. "Svaka misao, koja u vezu dovodi posjetu savezne kancelarke sa predstojećim referendumom o ustavnim promjenama, je apsurdna", kazao je Štefan Zajbert (Stefan Seibert). Riječ je zapravo o radnoj posjeti jednoj zemlji partnerki u NATO savezu i važnom susjedu Evropske unije. "Jer, upravo sada, kada bismo morali da razgovaramo o situaciji u Siriji, i kada bismo morali da razgovaramo o vezama Turske sa Evropom, upravo u ovim danima je važno tražiti razgovor."

Šta je s ljudskim pravima?

Ali, sami razgovori na nivou dvije vlade nisu dovoljni. Mari Lukas (Marie Lucas), turska ekspertkinja iz Amnesti internešenala (AI) kaže: "Gospođa Merkel mora da pomene uhapšene kritičare vlade i trebalo bi da se susretne i sa opozicionarima i progonjenim borcima za ljudska prava." Ona napominje kako "Njemačka očigleno još uvijek ima uticaj i trebalo bi ga iskoristiti."

U pregovorima o izbjegličkom paketu EU sa Turskom njemačka savezna vlada je propustila, kaže ova aktivistkinja, da institucionalizuje istinski dijalog o ljudskim pravima. "Jer, vidjeli smo u prošlosti da upravo kod progona pojedinih kritičara ima koristi kada vlade drugih zemalja ulože protest." No, njemačka vlada za sada ćuti, posebno kada se radi o temi mučenja u turskim zatvorima", kaže Lukas. "Prema našim istraživanjima oni kojima se predbacuje da su učestvovali u puču u zatvorima masovno su podvrgnuti mučenju. A o tome savezna njemačka vlada do sada nije mnogo rekla."

Azil za turske oficire

Takođe, nedavno je postalo poznato da je oko 40 turskih oficira nakon pokušaja puča zatražilo azil u Njemačkoj. Oficiri koji su bili angažovani u NATO savezu, strahuju za svoju solobodu po eventualnom povratku u Tursku,  mnogi i za svoj život. Neki posmatrači smatraju da za to postoje i čvrsti razlozi. Turski ministar odbrane Fikri Isik je u razgovoru za CNN Turske upozorio njemačku vladu da im ne odobri azil. Ako bi im se odobrili zahtjevi za azil, "to bi sa sobom povuklo ozbiljne konsekvence". 

Savezna vlada je saopštila kako će zahtjevi za azil biti provjeravani po uobičajenoj proceduri. Odlučujuća su zapravo pravila njemačkog prava na azil, a "službe nadležne za to će provjeravati svaki pojedinačni slučaj". A to da li će ovaj odgovor zadovoljiti i tursku vladu, moglo bi da bude odlučujući faktor kada je riječ o uspjehu posjete Angele Merkel. U mnogome se zapravo radi o teškoj posjeti koja je pred njemačkom saveznom kancelarkom. Premijer njemačke savezne pokrajine Baden Virtemberg, Vinfrifd Krečman (Winfried Kretschmann) poželio je iz Štutgarta kancelarki svako dobro. On joj na ovom zadatku nimalo ne zavidi. "Ali, ko će otići u Tursku, ako ne ona", kazao je Krečman.