Treba li Berlin vratiti Egiptu poprsje kraljice Nefertiti?

Vrijednost skulpture se procijenjuje na 400 milijuna eura i jedan je od najpoznatijih artefakata starog Egipta. No od 1922. Se 3.370 godina staro poprsje kraljice Nefertiti nalazi se u Berlinu.

Sada, ne po ov rvi puta, iz Egipta stiže zahjev da ga Njemačka vrati. Zahi Hawass, bivši egipatski ministar za starine, aktivno se zalaže za povratak Nefertiti još od 2011. godine. Nedavno je intenzivirao taj svoj angažman: pokrenuo je peticiju kojom poziva Njemačku da vrati poznato poprsje koje se trenutno nalazi u berlinskom muzeju Neues Museum.

„Ovo poprsje, izvanredno i jedinstveno u povijesti zbog svoje povijesne i estetske vrijednosti, sada je u Njemačkoj, ali vrijeme je da se vrati kući u Egipat," stoji u peticiji.

Njemački arheološki tim otkrio je oslikano vapnenačko poprsje 1912. godine i poslao ga u Europu godinu dana kasnije. Nefertiti je postala važna turistička atrakcija i za mnoge samorazumljiv dio Berlina.

Je li Nefertiti simbol kolonizacije?

Poprsje, za koje se vjeruje da je izrađeno 1345. prije Krista, naziva se kolokvijalno i ambasadorom Egipta. No, egipatska arheologinja Monica Hanna to vidi drugačije. „Ambasador podrazumijeva diplomatsku razmjenu," izjavila je za DW. No, je li Egipat zauzvrat dobio nešto važno, poput „krune pruskog kralja Friedricha Velikog ili neke slike Albrechta Dürera? Mislim da nismo," rekla je Hanna. „Ako pošaljete ambasadora samo u jednom smjeru, on je talac."

Arheologinja je javno pozvala na „dekolonizaciju egipatske arheologije". Tvrdi da inicijativa za povratak Nefertiti izaziva otpor jer bi to „stvorilo presedan koji bi otvorio put za povratak mnogih različitih predmeta uzetih za vrijeme kolonijalizma."

Hawassova peticija se ne odnosi samo na Nefretiti – on poziva i na povratak Kamena iz Rosette i Zodijaka iz Dendere, egipatskih starina koje se nalaze u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Kamen iz Rosette, izložen u Britanskom muzeju u Londonu, drevni je egipatski kamen s natpisima na nekoliko jezika i pisama - koji je poslužio kao ključ za otključavanje tajni hijeroglifskog pisma. Zodijak iz Dendere je golemi kameni dijagram iz egipatskog hrama koji datira iz sredine 1. stoljeća pr. Kr., a trenutno se nalazi u muzeju Louvre u Parizu.

Berlinski muzej kaže da nema osnova za povratak

Pruska zaklada za kulturnu baštinu, koja nadzire berlinske muzejske zbirke, priznala je u prošlosti da u njemim zbirkama postoje ukradena umjetnička djela, poput primjerice nekih brončanih skulptura iz Benina. Neke su onda vraćene Nigeriji 2022. godine.

Međutim, za poprsje Nefertiti se kaže da je legalno dobiveno iz Egipta nakon što je otkriveno u ostacima grada Amarne, kratkotrajne prijestolnice pod faraonom Ehnatonom, Nefertitinim suprugom. Nakon njegove smrti, grad na istočnoj obali rijeke Nil bio je napušten 1335. pr. Kr.

„Poprsje Nefertiti pronađeno je za vrijeme iskapanja koje je odobrila Egipatska uprava za starine," kaže Stefan Müchler, glasnogovornik Pruske zaklade za kulturnu baštinu. „Dospjelo je u Berlin na temelju tada uobičajene podjele nalaza koja je obuhvaćala mnoge druge predmete" „Poprsje je legalno izneseno iz zemlje i ne postoji zahtjev za povratak od strane egipatske vlade," naveo je u pisanoj izjavi za DW.

Müchler se referira na dogovor s egipatskim vlastima koji je predviđao 50:50 podjelu oko 10.000 pronađenih artefakata u zamjenu za financiranje koje je osigurao njemački magnat pamuka i tekstila James Simon. Njemački stručnjaci za umjetnost kažu da je predstavnik egipatske vlade odabrao polovicu predmeta, dok je druga polovica odnesena u Njemačku, uključujući poprsje koje je nekoliko godina kasnije bilo izloženo u muzeju Neues Museum.

Arheolog tvrdi da je poprsje 'drsko ukradeno'

Neki osporavaju ovakvo predstavljanje događaja. Hawass piše da je poprsje Nefertiti „drsko ukradeno iz Egipta od strane Nijemaca 1913. godine kada je skriveno i prokrijumčareno iz zemlje unatoč zakonima koji su zabranjivali iznošenje 'izuzetnih' arheoloških nalaza iz Egipta."

Egipatski arheolog tvrdi da je njemački egiptolog Ludwig Borchard, vođa iskapanja, iznio Nefertiti iz zemlje pod lažnim izgovorom.

Prema web stranici „Vraćanje baštine," (Returning Heritage) koja izvještava o debatama o kulturnoj restituciji, „egipatska država u to je vrijeme imala pravo veta nad svim predmetima koje su smatrali previše važnima da napuste zemlju." Ali moguće je da je Borchard „pogrešno predstavio važnost" poprsja, napomenuo je autor izvještaja Lewis McNaught.

Uklanjanje skulpture Nefertiti dogodilo se prije otkrića Tutankamonove grobnice 1922. godine. Ovo povijesno otkriće potaknulo je Egipat da ukine sva prava „dana stranim istraživačima da odnose glavne nalaze kući," naveo je McNaught u svom izvještaju.

Stručnjak vjeruje da je „vrlo malo vjerojatno" da će Hawass uspjeti u svojoj kampanji za povratak Nefertiti osim ako on ili egipatske vlasti ne „iznesu nove dokaze o namjernoj prijevari."

„Kako se u to vrijeme dijelio plijen takvih iskopavanja često (ako ne i uvijek) obavijen je misterijom," rekao je Lewis McNaught za DW.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu