"Turci prijete papi smrću"

„Papa Franjo je prije nekoliko dana genocid Osmanlijskog carstva nad Jermenima počinjen 1915. nazvao – genocidom“, piše Velt i nastavlja: „A onda se desilo što je bilo i očekivano. Ministarstvo spoljnih poslova Turske pozvalo je ambasadora Vatikana kako bi izrazilo protest. Turski ministar spoljnih poslova je papu nazvao propovjednikom mržnje. I time bi stvar trebalo da bude riješena. Ali, nije. Turci ne žele da priznaju da je Osmanlijsko carstvo, čiji je Turska pravni nasljednik, počinilo genocid. Jer, u tom slučaju bi morali da isplate odštetu potomcima žrtava: vrate zemlju i nekretnine kao i otuđene dragocjenosti. Turska bi onda morala dopustiti da djeluje pravda“, piše list Velt u tekstu pod naslovom "Turci prijete papi Franji smrću".

"Papa promomiše rasizam"

„Odatle proizilazi dosadna rutina da se reaguje svaki put kada neko pomene 'genocid nad Jermenima'. Protestna nota ministra Čavusoglua je zapravo bila dovoljna, posebno ako se uzme u obzir to da Vatikan godinama genocid nad Jermenima tako i naziva. No, reakcija je ovaj put bila znatno oštrija nego prethodnih godina, kada je Ankara predbacivala Vatikanu da podiže 'tenzije', ali ne i da raspiruje 'mržnju'. A onda su uslijedile stvari koje se ne mogu objasniti političkom rutinom. Najglasniji je pak bio premijer Davutoglu koji je kazao kako papa Franjo 'promoviše rasizam u Evropi' – ali kako to papa tačno radi, nije se moglo saznati iz njegovog obraćanja. No, jedan je ipak bio zaista ekstreman: Volan Bazir, turski ministar za evropska pitanja. On se bavio papinim porijeklom što nikako nije u evropskom duhu: 'On je iz Argentine', kazao je Bazir, 'zemlje koja je raširenih ruku prihvatila nacističke mučitelje'. A potom je u duhu teorije zavjere kazao kako u Argentini zapravo jermenska dijaspora kontroliše i 'privredu i medije'.

I čemu sve ovo? U Turskoj je u toku predizborna kampanja. Vlada koristi papu kao baba-rogu kako bi pridobila nacionalističke i radiklane glasače. Predsjednik Erdogan mora da osvoji ubjedljivu pobjedu kako bi mogao da napiše novi tzv. predsjednički ustav kojim bi dodatno ojačao svoju moć“, piše Velt.

Čitanje Kur'ana u Aja Sofiji

Poznati turski novinar Ertugrul Ozkok u gostujućem članku u dnevniku Bild piše: „Protekle nedjelje kada su pravoslavci proslavljali Uskrs, u Aja Sofiji, jednoj od najvećih pravoslavnih svetinja, održana je mala cermonija: povodom rođenja Božijeg poslanika Muhameda otvorena je izložba ali i upriličeno čitanje Kur'ana. Mnogi Turci su u ovom vidjeli istroijsku dimenziju! Nakon osvajanja Konstantinopolja 1453. Turci su pravoslavni hram Aja Sofiju pretvorili u džamiju. Ataturk, osnivač moderne Turske, naložio je 1934. da se džamija pretvori u muzej. A sada, nakon 80 godina, prvi put se u njoj moglo čuti čitanje Kur'ana. Neki istoričari u ovom vide prvi korak predsjednika Erdogana da Aja Sofiju ponovo pretvori u džamiju.

Teoretičari zavjere u ovom vide Erdoganov odgovor na najnovije papine izjave o smrti miliona Jermena“, piše turski novinar u listu Bild i napominje kako će Erdogan, kada se ove godine 24. aprila u Jerevanu bude obilježavala 100. godišnjica jermenske tragedije, biti na obilježavanju 100. godišnjice Bitke kod Galipolja u kojoj su Osmanlije potukle sile Antante.

Mit o Galipolju

Švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung (NZZ) se u tekstu pod istoimenim naslovom takođe bavi 'mitom galipolja'. „Propali francusko-britanski napad kod Galipolja pred glavnim gradom Osmanlijskog carstva Istanbulom dogodio se prije sto godina. On označava odlučujuću prekretnicu u Prvom svjetskom ratu. Za jedne bitka je predstavljala spasavanje islamskog svijeta od 'imperijalističkog Zapada' a za druge fatalno produžavanje rata. No, zajednička komemoracija, koja bi se oslobodila dnevno političkog balasta i obuhvatila i obilježavanje genocida nad Jermenima, se kao mogućnost još uvijek isključuje“, piše NZZ i napominje kako današnji predsjednik Redžep Tajip Erdogan mit o pobjedi u Galipolju „rado predstavlja kao pobjedu islama nad zapadnim krstašima“.