Turska: Državni službenici na listi za odstrel
20. juli 2020
"Biti uklonjen iz državne službe dekretom znači biti podvrgnut policijskom nasilju, biti gažen i kidnapovan od strane policajaca - samo zato što želiš da se vratiš na svoj posao", žali se Nazan Bozkurt. Ona je jedna od desetine hiljada državnih službenica otpuštenih hitnim Dekretom nakon pokušaja državnog udara u julu 2016. godine. U januaru 2017. izgubila je posao u Uredu za registraciju stanovnika Ankare. Kao i mnogi drugi državni činovnici, koji su u godinama nakon državnog udara ostali bez posla, ona stalno ističe da nije kriva.
Nakon gušenja državnog udara, turski predsjednik odmah je počeo "raščišćavati" zemlju od navodnih terorista. 20. jula 2016. on uvodi vanredno stanje koje je s produžecima potrajalo dvije godine. Hitnim dekretom (KHK) otpušta otprilike 125.000 državnih službenika. Tereti ih da su u kontaktu s islamističkim propovjednikom Fethullahom Gülenom, koji je - prema mišljenju turske vlade - glavni pokretač osujećenog puča.
"Provela sam deset godina u službi. Niti jedan policajac nije došao da me ispita u to vrijeme, niti se protiv mene vodila istraga. To pokazuje da je moj otkaz došao u vrijeme užarenog raspoloženja nakon pokušaja puča", kaže Nazan Bozkurt.
Prosvjed ispred spomenika ljudskim pravima
Bivša turska činovnica željela je poslati signal protiv talasa otkaza, koje mnogi koji su na ovakav način izgubili posao smatraju nepravednim. Ona se pridružila protestnoj akciji pod nazivom „Želim da mi se vrati moj posao". Inicijativu su pokrenuli akademikinja Nuriye Gülmen i njene koleginice, koje su također otpuštene dekretom, zajedno sa još oko 7.000 zaposlenih univerzitetskih radnika.
Već tri i po godine 33-godišnja Nazan Bozkurt svakodnevno se okuplja s nekoliko desetaka sapatnika kako bi demonstrirala pred Spomenikom za ljudska prava u Ankari. Brončana figura prikazuje zamišljenu ženu koja je rukama prigrlila Deklaraciju o ljudskim pravima. Mjesto ispred ove statue je tradicionalno okupljalište građana koji demonstriraju za prava i slobode.
Ali protest, koji Bozkurt smatra posljednjim sredstvom, ometaju redovne policijske intervencije. Dešavalo se da su policijske snage privremeno blokirale prostor oko statue, stavljajući oko nje rešetke, kako bi demonstrante držali podalje od ovog mjesta okupljanja. Već nekoliko puta su je hapsili i privodili, kaže Bozkurt. Ona je takozvana KHK – osoba, otpuštena na osnovu Dekreta kojim je proglašeno vanredno stanje u Turskoj.
Policija redovno interveniše
"Biti KHK osoba znači suočavati se sa policijskim nasiljem u svakom trenutku. To je apsolutna surovost." Nadu polaže u ovo: Državno tužilaštvo je odbijalo brojne tužbe i novčane kazne koje je izrekla policija "zbog kršenja Zakona o marševima i protestima".
Ipak, policija je više puta masovno intervenirala ako im govor ove bivše državne službenice nije odgovarao. Nazan Bozkurt smatra i da je to neodgovorno s obzirom na pandemiju korone: "Ako deset policajaca napadne jednu demonstrantkinju i vuku je kroz masu, time narušavaju javno zdravlje."
Desetina otpuštenih vratila se na posao
Ono što posebno uznemiruje Nazan Bozkurt je da nikada nije dobila konkretan razlog otkaza. Da bi razumjela zbog čega je otpuštena, bezuspješno se obraćala zaposlenima nekoliko vladinih agencija. Ona nije jedina koja tapka u mraku - hiljade bivših službenika, otpuštenih Dekretom o proglašavanju vanrednog stanja, žalilo se da nisu dobili razlog za otkaz.
Turska vlada je zbog mnogih pritužbi u julu 2017. osnovala Istražnu komisiju. Bozkurt i mnogi drugi, koji su nakon pokušaja državnog udara ostali bez posla, obratili su se Komisiji - podneseno je više od 120.000 zahtjeva za reviziju. Međutim, samo je 12.200 slučajeva, dakle 10 posto, riješeno pozitivno a ljudi se vratili na posao.
Pomno odabrana istražna komisija
Pravni stručnjaci žestoko kritikuju rad Istražnu komisije. Metin Günday, profesor upravnog prava, smatra da Komisija nije „nezavisna“. Naročito mu smeta što predsjednik imenuje sve članove Komisije. Pored toga, otpuštene KHK-osobe nisu imale pravo da se brane tokom ispitivanja zahtjeva za njihovom rehabilitacijom. Profesor Günday ovu Komisiju smatra "fasadom”: "Pravni postupak za otpštene dekretom zapravo je davno blokiran."
Ni zahtjev Nazan Bozkurt za povratak na posao nije bio uspješan. "Moja prijava je odbijena. Komisiji ionako ne vjerujem."
Obrazloženje Komisije smatra apsurdnim. "Moj otkaz se temeljio na istrazi protiv mene tokom 2018. i 2019. godine - a otpuštena sam 2017. godine." Ovo je obrazloženje neprihvatljivo i zbog toga ću i dalje pružati otpor. "Pozivam sve KHK-otoštene da ne odustanu od kampanje kako bi se uskoro mogli vratiti na svoja radna mjesta."