Turska: Tranzitna zemlja za borce tzv. Islamske države?
24. februar 2019
„U prošlosti je Turska bivšim borcima tzv. Islamske države iz različitih zemalja služila kao tranzitna zemlja za dolazak u Siriju. Isti će Tursku opet koristiti da bi Siriju napustili", upozorava turski stručnjak za sigurnost Metin Gürcan. Iz ovog razloga je važno da tajne službe Turske i Evropske unije sarađuju.
„Ovaj tranzit će postati vrlo skup, a Turska mora dobro paziti da se na njenom tlu nastani što je moguće manje boraca”, navodi Gürcan u razgovoru za DW. Vrlo je važno da se razgovara o ovoj temi na samitu o Siriji.
Slabe granične kontrole
Turska je u prošlosti bila žrtva napada tzv. Islamske države, ali bez obzira na to, ovu zemlju od početka rata u Siriji uvijek iznova kritikuju zbog njenog odnosa prema terorističkim organizacijama. Tursku se optužuje da na svojim graničnim prelazima nedovoljno kontroliše članove džihadističkih grupa kao što su tzv. Islamska država, Al-Nusra i al-Qaida.
Ali, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ne vidi problem. Više puta je najavio da se Turska u Siriji bori protiv različitih terorističkih organizacija – kako protiv tzv. Islamske države, tako i protiv kurdskih Narodnih zaštitnih jedinica YPG. Pored toga, turska policija redovno provodi racije u mjestima gdje se okupljaju potencijalni članovi IS-a. Ali zvanični podaci o tome koliko ih je do sada bilo uhapšeno nisu dostupni.
Islamska država nije teroristička organizacija?
Borba Turske protiv tzv. Islamske države i njenih bivših boraca se u nekim slučajevima već odvija u sudnici. 2014. godine je tzv. Islamska država u gradu Niğde u centralnoj Anadoliji izvršila prvi od ukupno 13 napada na Tursku. Tada je ubijeno troje ljudi, a osam ih je ranjeno. Devet napadača, među njima Nijemac Benjamin Xu, Švajcarac Çendrim Ramadani i Makedonac Zakiri - osuđeni su.
„Napadači tada nisu osuđeni zbog ‚članstva u terorističkoj organizaciji“. To je važna činjenica“, naglašava Ali Çil, jedan od advokata žrtava za DW. "Mi smo na to uložili prigovor, ali on nije odobren", dodaje on.
Na tom suđenju došlo je i do nepravilnosti, govori Çil. Optuženi se na primjer nisu pojavili u sudnici, nego su suđenju prisustovali preko video konferencije. To je imalo negativan uticaj na presudu. "Optuženi nisu odgovorili ni na jedno od pitanja sudije, čak ni na pitanje o njihovim imenima, samo jednom je jedan od njih viknuo: 'Bog je najveći' (Allahu Ekber)."
"Došlo je do ometanje istrage"
Jedan od najkrvavijih napada u Turskoj se desio u Ankari 10. oktobra 2015. godine. Na mirnim protestima se jedan napadač samoubica raznio i tako usmrtio 102. osobe.
Advokatica Sevinç Hocaoğlu je zastupala porodicu jedne od žrtava tog napada. Ona i njene kolege su tada imali samo ograničen pristup dokumentima, žali se ona. „Istraga nam je u većoj mjeri onemogućena“, govori Hocaoğlu. „Nije otkrivena mreža koju je uspostavila tzv. Islamska država u Turskoj, a suđenja su bila vođena 's pola srca', što je i dalje slučaj."
Ova advokatica iznosi ozbiljne optužbe. Prema njenim navodima tada se u turskom gradu Gaziantep na granici sa Sirijom nalazio ogranak IS-a.
„Nije bila tajna gdje je IS imala svoje ćelije i bilo je jasno ko tamo ulazi i izlazi. Da je sud uzeo u obzir snimke kamere ne bi bio nikakav problem da se prati IS u Gaziantepu, ali to nije urađeno“, objašnjava Sevinç Hocaoğlu.
Pored toga postojali su snimci telefonskih razgovora koji su dokazivali da su neki od osuđenih boraca tzv. Islamske države imali kotakt sa turskim policijskim službenicima za krivična djela. „Kako je moguće da članovi IS-a mogu ulaziti i izlaziti iz Turske? Kakvu su ulogu u svemu tome igrali ti službenici? Ništa od toga nije istraženo”, kritikuje Hocaoğlu.
Tzv. Islamska država želi uvući i porodice svojih članova
Za Metin Gürcan, stručnjaka za sigurnost, debata o postupanju sa bivšim borcima IS-a se mora posmatrati u širem kontekstu. Tzv. Islamska država u Siriji je izgubila kontrolu nad „svojim“ područjima, govori ovaj stručnjak. Ali u Iraku i Siriji ova teroristička organizacija još uvijek postoji. Tamo je ona još uvijek „društveni fenomen“, navodi Gürcan.
Za razliku od terorističke organizacije Al-Qaida, koja se fokusira na svoje članove i njih poziva na borbu, IS uključuje i porodice boraca. Stoga je važno odgovoriti na sljedeća pitanja, objašnjava Gürcan: "Šta će biti sa preživjelim supružnicima, njihovom djecom? Predstavljaju li i oni opasnost ili su oni samo žrtve svojih sudbina?"