U BiH ne postoji ekološka svijest

Otpadne vode od oko 500 domaćinstava sela Zeleni Vir kraj Banjaluke više neće završavati u rijeci Vrbanji. Naime, u tom selu je u utorak postavljen jedan od prvih uređaja za pročišćivanje fekalnih i otpadnih voda u BiH. Iako stručnjaci za ekologiju UN-a upozoravaju da će u 21. vijeku najveći resurs biti pitka voda, sva prljava voda u BiH idalje uglavnom završava u rijekama.

Vlado Savić je direktor firme koja je za grad Banjaluku postavila pročišćivač u Zelenom Viru. On kaže da je plan banjalučih vlasti postaviti još sličnih uređaja uzvodno od Banjaluke. Voda koja izlazi iz uređaja je 95 posto čista. „Mi ćemo napraviti kompletnu analizu vode i ta voda mora biti čišća nego što je sada Vrbanja“, ističe Savić.

Ovakvi uređaji su prilično skupi. Primjera radi, uređaj u Zelenom Viru za 500 domaćinstava, košta oko 100.000 evra. „Vrijednost u odnosu na dobrobit se ne može mjeriti. Kaže se, ekologija je skupa i to je činjenica. Ali ono što ona odradi, to je finansijski nemjerljivo“, kaže Savić. Pored uređaja u Zelenom Viru, kaže on, postoji još samo jedan sličan uređaj, u Bili.

Kampanja u više bh. gradova

Borba za čistu vodu je tek jedan dio problema. Generalno, ekološka svijest u BiH gotovo da i ne postoji. Tako bar tvrdi Miodrag Dakić, koordinator projekata banjalučkog Centra za životnu sredinu. Dakić je i koordinator u savezu 13 organizacija iz cijele BiH pod nazivom Energija. On upozorava, da ako građani BiH nešto ne učine po pitanju zaštite okoline, uskoro bi moglo biti prekasno.

„Ukoliko ovako nastavimo, mislim da ćemo kasno steći taj nivo svijesti koji će nam biti dovoljan da shvatimo kakve smo greške napravili u prošlosti“, navodi on.

Povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine, 5. juna, Energija je pokrenula kampanju „Misli na budućnost, mijenjaj svoje navike“, u okviru šire akcije kojom želi skrenuti pažnju javnosti na izradu energetskih strategija u BiH. Iako je, tvrdi Dakić, energetska strategija najvažniji projekat i u ekonomskom i u ekološkom smislu koji se trenutno provodi, javnost je iz toga gotovo isključena.

Energija želi uspostaviti kanale komunikacije sa vlastima, stručnjacima za ekologiju i javnosti, kako bi se donijela najbolja rješenja. Na dan zaštite životne sredine će Energija dijeliti ekološke materijale i raditi kampanje u Banjaluci, Bihaću, Tuzli, Doboju, Konjicu, Loparama, Bjeljini, Sarajevu, Širokom, Srebrenici, Ključu i Mostaru. Prikazivaće se ekološki filmovi, a građani će moći izmjeriti svoj ekološki trag, odnosno vidjeti koliko sami doprinose zagađenju.

I Španija je nekad imala nisku ekološku svijest

Jedan od aktivista Centra za životnu sredinu, Nestor Ruiz, dolazi iz Španije. On kaže da je i Španija ranije imala nisku ekološku svijest.

„Prije dvadeset godina, situacija je bila žalosna, kao sada ovdje. Razlika u odnosu na onda je da se promijenio stav političara i institucija prema ekologiji. Uz podršku institucija i vlade, mnoge stvari se mogu promijeniti“, kaže on.

Među savjetima koje će Dakić i njegove kolege dijeliti građanima, su kako smanjiti emisiju ugljičnog dioksida. Primjera radi, štedljivijim sijalicama, može se uštedjeti do 60 odsto energije, isključenjem uređaja iz stand by moda štedi se do 40 odsto energije.

Oni će preporučiti i vožnju bicikla umjesto automobila, ugradnju bolje izolacije u stanovima, i slične mjere koje štede energiju i time smanjuju emisiju štetnih gasova.