Ubistvo Lübckea: Atentat sa vjerovatnom političkom pozadinom
18. juni 2019
Sve je više indicija koje ukazuju da ubistvo advokata iz Kassela Waltera Lübckea ima političku pozadinu. Na konferenciji za novinare u Karlsruheu Vrhovno tužilaštvo je saopštilo da se iza ubistva kriju ekstremno-desničarski motivi. Kao što je "Zeit Online" prethodno izvjestio, osumnjičeni za ubistvo Stephan E., koji je uhapšen u subotu ujutro, je još 1993. sa 20 godina izveo bombaški napad na jedan hesenški Dom za azilante. On je zapalio auto u koji je prethodno postavio bombu. Azilantima je uspjelo da ugase vatru prije nego što je bomba eksplodirala i raznijela sve oko sebe.
Stephan E. je tada osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Kažnjavan je i za nanošenje tjelesnih povreda, još jedno podmetanje požara čija je pozadina mržnja prema strancima kao i za kršenje zakona o posjedovanju oružja. U slučaju ubistva Lübckea, ovaj 45-godišnjak je otkriven DNK-analizom. Sada se moraju razjasniti mnoga pitanja. Jedno od njih je da li iza ubice stoji ekstremno-desničarska mreža. Za to nema dokaza, rekao je portparol Vrhovnog tužilaštva.
Istraga od posebne važnosti
Koliko se ozbiljno uzima ovaj slučaj, pokazuje i činjenica da se istragom bavi najviše tužilačko tijelo. Vrhovni tužilac u pravilu vodi istragu koja se odnosi na rad terorističkih organizacija i udruženja. Istragu protiv pojedinca preuzima kada se počinjenom nedjelu, zbog njegovih dimenzijama i posljedica, pripiše "posebna važnost".
Hendrik Puls, ekspert Fondacije Hans-Böckler za pitanja desničarskog ekstremizma, pretpostavlja da je počinilac povezan sa neonacističkom organizacijom "Combat 18" (C18), koja je jako aktivna u Hessenu. "Combat 18" je vojno krilo neonacističke mreže "Blood and Honour" i propagira oružanu borbu. "To radi putem magazina u kojima objavljuje kako se prave bombe i predstavlja koncepte i strategije ekstremno-desničarske", pojašnjava Hendrik Puls u razgovoru za Deutsche Welle. Broj 18 se odnosi na prvo i osmo slovo njemačkog alfabeta, što upućuje na inicijale Adolfa Hitlera.
Paralele sa serijom ubistava NSU-a
Ako se dokaže da ubistvo Lübckea ima ekstremno-desničarsku pozadinu, opasnost i rizici koje nosi ekstremno-desničarski terorizam bi se iznova morali preispitati. Vidljive su i paralele sa "Nacionalsocijalističkim podzemljem"(NSU), kaže Matthias Quent u razgovoru za Deutsche Welle. Direktor Instituta za demokratiju i civilno društvo u Jeni ukazuje na moguće političke dimenzije koje ima ubistvo Lübckea koji je pogođen hicem u glavu kao i na to da niko nije preuzeo odgovornost za ubistvo. Pripadnici NSU su u periodu od 2000. do 2007. ubili devet migranata i jednu policajku, počinili 43 pokušaja ubistva, tri bombaška napada i brojne pljačke.
Ubistvo političara na vlasti, izazvano političkim motivima, predstavljalo bi "novu dimenziju", naglašava Quent. Takav napad u okviru njemačkog desničarskog terorizma - od 1945. pa naovamo - dosada nije zabilježen. Quent se osvrće i na pokušaj ubistva gradonačelnice Kelna Henriette Reker. "Ciljana smaknuća političara od strane desničarskih radikala zaista bi bila preokret ", primjećuje Quent. Predsjednik gradske vlade Kassela Walter Lübcke je prije dvije sedmice ubijen na terasi svoje kuće pucnjem u glavu.
Mržnja zbog zauzimanja za izbjeglice
Najprije se pretpostavljalo da ubica dolazi iz okruženja Demohrišćanske unije (CDU). A onda su istražitelji naišli na moguće političke motive. 65-godišnji Lübcke stvorio je sebi neprijatelje među ekstremnim desničarima otvorenim zalaganjem za prava azilanata i svih onih koji su Njemačkoj potražili zaštitu. Kao predsjednik gradske vlade bio je zadužen za smještaj izbjeglica na sjeveru Hessena. Ekstremisti i huškači su na internetu izražavali oduševljenje ubistvom, što je izazvalo preneražavanje i gnjev širom Njemačke. To je osudio i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.
Moglo bi se reći da je, s obzirom na užarene debate koje izazivaju ekstremni desničari, spremnost na nasilje porasla, kaže ekspert u oblasti desničarskog ekstremizma Hendrik Puls. Slučaj Lübcke za njega je je veoma poučan, posebno zbog količine mržnje. "Tu se postavlja pitanje, koliko malo nekome treba da potegne oružje."
To se mora uzeti ozbiljno
"Desno ekstremističke poruke mržnje moraju se uzeti ozbiljno", kaže i Matthias Quent: "Postoje studije koje kažu da mržnja u internetu doprinosi izazivanju nasilja. "Ali i uvrede su problem za demokratsku kulturu, jer se tako ljudi zaplašuju. Tako su u internetu objavljene i sve privatne Lübckeove adrese. "To opterećuje ljude i utiče na njih da dobro razmisle hoće li se i kako politički pozicionirati u javnosti."
Slučaj Lübcke odjeknuo je u javnosti i izvan Njemačke. Tako italijanski dnevnik "Corriere della Sera" piše da je riječ o signalima koje Njemačka, koju sve više potresa desničarski ekstremizam, možda podcjenjuje. "Slučaj Lübcke bi možda mogao značiti prekretnicu u stavu Nijemaca", upozorio je ovaj list.
Uzeti ozbiljno desničarske tendencije
Nakon svih propusta u istrazi oko NSU, pravosuđe je suočeno sa optužbom da je "slijepo na desno oko" S jedne strane ovo se nasilje u javnosti još uvijek ne shvata kao desničarski terorizam", kaže Quent. S druge strane Vrhovno tužilaštvo je brzo donijelo svoje zaključke i djelovalo. Država desničarski terorizam i njegove strukture mora uzeti jako ozbiljno, kaže ovaj direktor Instituta za demokratiju i civilno društvo. "Na ekstremno desničarskoj sceni stalno se pojavljuju smrtne liste i liste sa neprijateljima. I Lübcke je stajao na jednoj takvoj listi." Sada se mora pokazati da će se svi vidovi i strategije ovog terora kažnjavati, da će potencijalni počinioci biti na radaru sigurnosnih službi i da će oni, koji su napadnuti iskusiti solidarnost i zaštitu.