Ubistvo u ime Allaha

"Allahu Akbar!", povikao je 16-godišnjak pred Fudbalskim stadionom St. Pauli u Hamburgu. Narednog trenutka će aktivirati eksploziv i odvesti u smrt sebe i na stotine nedužnih ljudi. Ovaj mladić je Nijemac, veliki poklonik fudbala, a odnedavno i vjerski motiviran terorista. Cijela ova scena je i strašna i apsurdna. Toliko apsurdna kao i mnogi realni događaji koji su se odigrali u Njemačkoj u 2016. godini. Tom scenom počinje roman "Kadir, rat i poslanikova mačka".

"Kadir je džihad", a terorizam - trivijalan

Knjiga se bavi životom neupadljivog i dijelom integrisanog njemačkog Turčina Kadira koji napušta školu i postaje džihadista. Preko džamije i škole Kurana ovaj hamburški tinejdžer potpada pod uticaj radikalnih islamista. Fasciniran je video-snimcima "IS-a" na YouTube-u. Preko Turske se prebacuje u Siriju. Njegov najbolji prijatelj Mark se u Kadirovom susjedstvu raspituje za Kadira, ali niko mu ne može reći gdje je mladić nestao. Na kraju mu je jedan prodavac dönera dao kratak i jasan odgovor: "Kadir je džihad".

Kadir se u kampu za obuku tzv. "Islamske države" priprema za samoubilački napad. Njegova svakodnevica je apsurdna. Osjeća tupu dosadu gledajući sa svojim kompanjonom, također mladićem sa "Zapada", filmove o Rambu. Neizmjerno je užasnut kada gleda kako se u ime Boga, uz klicanje okupljenih, ljudima odsijecaju glave. Nakon dana nerada slijedi obuka za korištenje automatskog oružja. Nakon toga je na programu sliovanje jedne 15-godišnjakinje koju su zarobili pripadnici IS-a. Kasnije će se brinuti o mački koju je našao u kontejneru za smeće i koju naziva "poslanikovom mačkom".

Roman koji je pisan za mlade

Bitna karakteristika romana je da se obraća mladima i da je radnja bazirana na istinitim sudbinama. Kadir je izmišljen lik, ali on predstavlja 800 mladih ljudi koji su iz Njemačke otišli u kampove IS-a u Siriji. Četvrtina njih ima turske korijene, isto kao i glavni lik Kadir. Većina takvih mladića koji su obavili obuku u Siriji vratila se u Njemačku. Njemačkoj Službi za zaštitu ustavnog poretka je poznato više od 8.000 radikalnih islamista. Nekoliko stotina njih, kako se procjenjuje, spremno je na nasilje.

Sve što u romanu doživljava Kadir zasnovano je na stvarnim događajima, kažu njegovi autori. Benno Köpfer već godinama radi kao naučni saradnik i analitičar pri Službi za zaštitu ustavnog poretka. Zadužen je za suzbijanje islamističkog terorizma. Köpfer je studirao islamsku teologiju u Freiburgu, Kairu i Sani. Kao arheolog je učestvovao u arheološkim iskopavanjima u Jemenu i Siriji i proputovao je islamskim zemljama na potezu od Mauritanije do Pakistana. Ovaj ekspert za islam u službi njemačke tajne službe o romanu kaže: "Nažalost, lik Kadira, koji je fikcija, otjelovljuje jako puno stvarnosti".

Čast, slava, obaveza i pogrešni prijatelji

Köpfer, skupa sa svojim kolegama iz tajne službe, trudi se da otkrije motive i razloge koji pokreću ove srdite mladiće da postanu teroristi. "Islam kao vjera je samo mali djelić mozaika kojim se objašnjava zbog čega se mladi oduševljavaju IS-om. U suštini se tu radi o prevazilaženju kriza adolecentnog doba, kriza koje su ti mladići imali u vrijeme odrastanja, kriza identiteta u kojima se zapravo pitaju: Ko sam ja? A odgovore na to im daju selefije i pogrešni prijatelji. Veličaju se pojmovi kao što su čast, dužnost, slava i borba za pravednu stvar, moć, pobjeda ili poraz, raj i pakao. Oni postaju nevjerovatno važni za mlade koji žele da postanu džihadisti."

Navodni prijatelji - selefije - djeluju u Njemačkoj nesmetano, sakriveni pod velom vjerskih sloboda. Predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georg Maaßen je u intervjuu za "Welt am Sonntag" izjavio: "Mnogi vjerski objekti su nastrojeni selefijski i nalaze se pod našom observacijom".

Njemačko društvo na bolan način postaje sve svjesnije krvavih tragova selefijske propagande. U mnogim njemačkim gradovima postoje službe koje se bave ovim problemom. U Hamburgu je to "Stručna služba za borbu protiv radikalizacije koja se opravdava vjerom" ("Fachstelle für religiös begründete Radikalisierung"). U njoj radi devetero ljudi koji daju savjete familijama mladića koji zastupaju radikalne vjerske stavove i radikalna tumačenja vjere ili se kreću u takvom miljeu.

Rastrgnuti između dva suprotstavljena svijeta

Autorima romana uspijeva da realno i razumljivo prikažu svijet u kojem živi Kadir: konzervativnu tursku familiju, oca kojeg nikad nema, uslužne sestre, posao u daidžinoj prodavnici hrane. Od početka 90-ih godina, u Njemačkoj se koristi pojam paralelnih struktura odnosno paralelnog društva pod kojim se podrazumijeva odvajanje ili izolacija manjih grupa od većinskog dijela društva. Kadir je doživio obje strane društva: njemačku i tursku, fudbalski klub i školu Kurana, radikalnu braću u islamskim kulturnim društvima kao i neizmjerno naivnu nastavnicu u gimnaziji koja se očajnički trudi da bude politički korektna.

Kadir je rastrgan između tih međusobno suprotstavljenih svjetova i nazora. Koautor romana Peter Mathews o Kadiru kaže: "Sve izmišljeno, a pritom istinito". Priča o Kadiru je roman koji je previše istinit da bi bio lijep.

Peter Mathews i Benno Köpfer: "Kadir, rat i poslanikova mačka" (Kadir, der Krieg und die Katze des Propheten").