Udarac iz Frankfurta

Glavni grad Cipra Nikozija i London u ponedjeljak, a onda Rim, Brisel, Pariz, Frankfurt na Majni i Berlin - ovo su gradovi koje su na maratonskom putovanju obišli grčki premijer Aleksis Cipras i ministar financija Yanis Varoufakis tokom ove sedmice. Samo nekoliko dana nakon što su preuzeli dužnost obojica su ponavljala ono što im je omogućilo pobjedu na izborima, a to je da se nešto mora promijeniti u dosadašnjem odnosu prema dužničkoj krizi u Grčkoj.

Šest godina za redom grčka ekonomija je u lošem stanju, svaki četvrti građanin je zvanično nezaposlen. Polovina dugova privatnih vjerovnika je već otpisana, oko 240 milijardi eura je Međunarodna trojka, koju čine Europska centralna banka, Europska komisija i Međunarodni monetarni fond, do sada upumpala u zemlju. Doduše grčka privreda je nedavno ponovo neznatno porasla, ali zaduženost je u odnosu na ekonomski učinak danas veća nego na početku krize 2009. godine.

"Ja sam ministar financija insolventne zemlje" rekao je Varoufakis u jednom intervjuu. Dosadašnja krizna politika, kaže on, nije urodila poboljšanjem. Naprotiv, dodaje Varoufakis, svuda u Europi je došlo do jačanja političkih snaga krajnje desnice, u Grčkoj, u Francuskoj, u Italiji. On je podsjetio da je na januarskim izborima u Grčkoj neonacistička stranka Zlatna zora postala treća najjača snaga u zemlji. "Trebamo promjenu kursa", rekao je Varoufkis.

Malo uzvraćene ljubavi

Kako bi mogla izgledati promjena kursa nova vlada je već dala naslutiti nakon preuzimanja dužnosti: vlada je najavila okončanje mjera štednje i provođenja reformi, obznanila da više ne želi surađivati sa međunarodnom Trojkom i zatražila sveobuhvatni oprost dugova.

Tokom turneje po Europi Cipras i Varoufakis su svaki dan sve jasnije pokazivali da njihov kurs kod europskih partnera nailazi na malo razumijevanja. A i kako bi? Prije svega oprost dugova ne bi koštao mnogo novca samo porezne platiše u Njemačkoj, već i u Francuskoj, Italiji i u drugim zemljama.

Već drugog dana svog putovanja Varoufakis se odmaknuo od svog zahtjeva za oprostom dugova i umjesto toga ubacio u igru novu ideju - neograniči rok otplate dugova koji je povezan sa ekonomskim razvojem.

Uvježbane uloge

Da niko od partnera u razgovoru - od britanskog ministra financija Georga Osborna preko talijanskog premijera Mattea Renzija i francuskog predsjednika Francois Hollandea do njemačkog ministra financija Wolfgnanga Schaeublea - nije nakon susreta skočio i uzviknuo: "Tačno, uradimo tako!", već je umjesto toga svuda vladala prijatna suzdržanost ili, u slučaju Schaeublea, konstatacija "složili smo se da se ne slažemo", sve to zaista ne može biti iznenađujuće.

Jer s jedne strane svaki od tih političara stoji na liniji na kojoj je u posljednje vrijeme bio. Renzi i Hollande još uvijek pred sobom imaju ogromne reformske napore u svojim zemljama. Stoga politički ne bi bilo pametno već pri prvoj posjeti iz Grčke otvoreno zauzeti suprotan stav prema njemačkoj kancelarki Angeli Merkel koja stalno zahtijeva provođenje reformi.

Merkel je prethodno vrlo jasno rekla da se dogovorila sa Hollandeom i Renzijem i da polazi od toga da će se zemlje euro-zone prema Grčkoj odnositi "u svakom slučaju u osnovi" sa zajedničkih pozicija. Simpatije koje u Italiji i Francuskoj postoje prema manje strogoj politici štednje su se stoga mogle isčitati samo između redova. "Ja čvrsto vjerujem u to da postoje preduvjeti za postizanje dogovora između Atene i europskih institucija", rekao je Renzi nakon sastanka sa Tsiprasom.

Skrivene simpatije

Francuski predsjednik, koji je zvanično tražio samo "poštovanje" s obje strane, je navodno prema pisanju lista "Le Canard Enchaine" u malom krugu prisutnih rekao: "Pobjeda Syrize otvara anti-strogi front, koji ide u pravcu koji ja od mog izbora branim."

Tsipras sam je rekao da on razumije Holladeove simpatije. Kada je riječ o političkim promjenama kojima on teži Francuska mora preuzeti "ulogu protagoniste", rekao je on u Parizu.

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble je naravno ostao u svojoj uobičajenoj ulozi - majstora štednje i strogog nadzornika. On je svog kolegu Varoufakisa podsjetio na uspjehe dosadašnjeg kursa: "Onaj ko želi previdjeti da smo zahvaljujući dva europska paketa pomoći Grčku konačno doveli na put na kojem je ponovo zabilježila privredni rast, smanjila nezaposlenost, te postepenog pravljenja održivim financija tokom dužeg vremenskog perioda - on nema pojma o realnosti."

Molba za više vremena

Ipak postoji još jedan drugi, važniji razlog zbog kojeg je, kako se čini, putovanje dvojice Grka po Europi bilo neuspješno: Trenutno naime nema konkretnih prijedloga iz Atene. "Ja nisam postavio ni jedan zahtjev", naglasio je ministar financija Varoufakis u razgovoru za DW. "Mi samo molimo za više vremena kako bi tek izabrana vlada mogla iznijeti na stol svoje prijedloge."

Zemljama euro-zone bi najdraže bilo ako bi program pomoći Grčkoj, koji ističe koncem februara, prvo produžili uključujući i dosadašnje obaveze štednje i provođenja reformi. Atena nasuprot tome želi razgovarati o alternativama umjesto da u budućnosti nastavi kao i do sada.

"Neophodan je pristanak da nam se da vrijeme, oko mjesec dana ili šest sedmica, od konca februara, kako bismo postigli dogovor koji bi onda bio realiziran od 1. juna", rekao je Varoufakis nakon susreta sa italijanskim kolegom Pierom Carlom Padoanom.

Udarac iz Frankfurta

No šef Europske centralne banke Mario Draghi mu očito ne želi dati toliko vremena. Kratko nakon Draghijevog susreta sa Varoufakisom Europska centralna banka je povukla simbolični korak. Ona je ukinula dosadašnja posebna pravila i odlučila da od 11. februara više neće prihvatati grčke državne obveznice kao sigurnost za bankovne kredite.

Zvanično obrazloženje: Trenutno se više ne može računati sa tim da će kontrola provedbe reformskog programa moći biti uspješno okončana. Time je ECB grčkim bankama ukinula izvor novca neophodan za preživljavanje - i Atenu stavila pod ogromni pritisak.

Da li će u nedostatku vremena moći biti razrađene alternative ili je nova vlada sada primorana da se pridržava dosadašnjeg kursa pokazati će se u narednim danima. Već naredne srijede (11.2.) će ministri financija eurogrupe na sastanku koji se održava uoči Samita EU pokušati pronaći mogući kompromis.