Ugroženo spašavanje u Sredozemlju

Više od 5000 ljudi je samo u ovoj godini već spašeno od utapanja u Sredozemlju: Uposlenici organizacije "Sea-Watch" pružaju pomoć ispred obala Libije. Aktivni su od proljeća 2015. godine kada su najprije počeli pružati pomoć u preuređenoj ribarskoj barci. Danas "Sea Watch" posjeduje tri broda i avion zahvaljujući kojima pruža medicinsku opsrkbu i može locirati izbjegličke brodove. Sve to ova organizacije posjeduje zahvaljujući donacijama i spremnosti na pomoć u međuvremenu ukupno 400 volontera. Sada bi njihov život mogao biti u opasnosti ako nastave sa svojim radom.

Ozbiljne prijetnje

Humanitarne organizacije "Ljekari bez granica", "Sea-Eye" i "Save the Children" su ovog vikenda obustavile svoje misije spašavanja u Sredozemlju. Libijska Obalska straža je prethodno najavila širenje svog teritorijalnog mora i time zaprijetila da će u slučajnu nužde i nasilno spriječiti rad organizacijama kao što je "Sea Watch". Suosnivač i glasnogovornik organizacije "Sea Watch" Ruben Neugebauer vjeruje da su ove prijetnje veoma ozbiljne. To smo, kako kaže, u prošlosti stalno mogli vidjeti. "Stoga sada čekamo na saopćenje njemačke vlade, Ministarstva vanjskih poslova o tome da je suradnja sa libijskom Obalskom stražom zamrznuta", kaže Neugebauer za DW. Do tada se, kako kaže, želi sačekati jer sigurnost uposlenih je od najvažnijeg značaja. Da li će na kraju okončati svoje djelovanje ili nastaviti predstavlja tešku odluku, kaže Neugebauer. "Ako se povučemo odavde, onda ostavljamo smrtonosni jaz", kaže on dodajući da će njegova organizacija raditi na spašavanju ljudi sve dok je to moguće. 

"Prljavi posao za Europu"

Da nije riječ o praznim prijetnjama dokazuje libijska Obalska straža već mjesecima. Spasitelji su stalno izvještavali o pucnjavi na otvorenom moru. Od oktobra 2016. godine pripadnici libijske Obalske straže se obučavaju u okviru vojne operacije EU EUNAVFOR Med. U ovoj operaciji sudjeluje i Bundeswehr. Na online stranici, na kojoj je predstavljen ovaj projekt, se između ostalog navodi da ovom operacijom libijska Obalska straža i mornarica trebaju doći u stanje da "poslovni model" krijumčarenja ljudima na centralnoj sredozemnoj ruti zaustave, kao i da provode akcije potrage i spašavanja.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava ovaj zadatak interpretiraju drugačije. Lotte Leicht, direktorica "Human Richts Watch-a" za EU je u razgovoru za Prvi program njemačke televizije rekla sljedeće: "Libijska Obalska straža završava prljavi posao za Europu. Ni jedan europski brod ne smije dovesti ljude tamo gdje im prijete najgora mučenja i zlostavljanja. A upravo to prijeti ljudima u Libiji. Europljani sada plaćaju libijskoj Obalskoj straži da učini nešto što europski brodovi s obzirom na međunarodno pravo ne smiju raditi". Slično gleda i Ruben Neugebauer iz organizacije "Sea Watch". On govori o "tzv. libijskoj oblaskoj straži" koja u osnovi čine milicije koje su dio libijskog građanskog rata, a  koje je Europska unija uzela za "partnere u odbrani od migracija".

Axel Steier, suosnivač humanitarne organizacije "Mission Lifeline" iz Drezdena, poredi sadašnje postupke Libije sa izgradnjom Berlinskog zida. "Prije toga se barem još moglo bježati. Sada će se u određenim okolnostima pucati ako neko bježi". 

Steier i njegov tim su svoju prvu misiju željeli započeti 14. septembra. Skupa sa profesionalnim osobljem iz Španjolske trebali bi s Malte krenuti u međunarodne vode. Naravno Steier prethodno želi i procijeniti koliki rizik postoji. "Nadamo se da će ministri unutarnjih poslova djelovati na odgovarajući način i vratiti natrag libijsku Obalsku stražu ili zaustaviti novčane isplate", kaže Steier u intervjuu za DW. On se pri tome posebno nada u angažman njemačkog minsitra unutarnjih poslova Thomasa de Maiziera. On želi biti ponovo izabran, kaže Steier. A ako bi europski civili bili pogođeni u međunarodnim vodama to bi za de Maziera bila politička katastrofa, smatra Steier.

Legalni putevi umjesto spašavanja u moru

Više od 2 400 ljudi je tokom ove godine izgubilo život na sredozemnoj izbjegličkoj ruti između Libije i Italije. Oko 118 000 ljudi je spašeno. Što će biti ako uskoro ne bude bilo onih koji spašavaju? U EU se očito za to pripremaju. Tako je u ponedjeljak rečeno kako bi ubuduće mogli biti korišteni dodatni brodovi EU. Spašavanje u slučaju brodoloma u konačnici nije uopće rješenje, kaže Ruben Neugebauer iz "Sea Watch". On kaže da moraju biti uspostavljeni legalni putevi migracije kako ljudi uopće više ne bi koristili brodove. Negebauer kaže da također postoji potreba za europskom pomorskom spasilačkom službom. "Mi ovo ne radimo zato što inače ne bismo imali šta drugo raditi", kaže Neugebauer.