Ukrajina korak bliže EU-u

Bivši ukrajinski predsjednik Janukovič je u studenom 2013. objavio kako će odustati od trgovinskog sporazuma njegove zemlje s Europskom unijom i kako će radije težiti pristupanju Euroazijskoj ekonomskoj uniji, projektu ruskog predsjednika Putina koji okuplja Rusiju, Armeniju, Bjelorusiju, Kazahstan i Kirgistan. Inače je ovaj sporazum trebao stupiti na snagu još u studenom 2014., ali to okretanje od Europe je i izazvalo krvave prosvjede i smjenu vlasti u Kijevu.

Kremlj uporno ponavlja kako je ovaj sporazum Ukrajine i EU nepovoljan za Rusiju i kako otvara mogućnost nekontroliranog uvoza iz EU u Rusiju. Bruxelles je bio spreman na ustupke Moskvi i u proteklom razdoblju je održano više od dvadeset sastanaka predstavnika EU, Ukrajine i Rusije kako bi se riješio taj problem. Posljednji je bio održan nedavno (22. prosinca), ali je i on završio bez dogovora. Nakon njega je europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström izjavila kako je EU "bio spreman učiniti dodatne napore koji bi bili potrebni za sporazum", ali kako se pokazalo da Rusiju očito ništa ne može zadovoljiti. Ruski potpredsjednik vlade Šuvalov je pak optužio europske predstavnike kako su prekinuli pregovore "u emocionalno nabijenom raspoloženju."

Gubitak ruskog tržišta

Makar ovaj sporazum sa EU Ukrajini omogućuje nove perspektive, tu zemlju najprije čekaju još teži dani. Naime, kako je stupio na snagu sporazum sa EU tako je prvog dana 2016. i Rusija suspendirala svoj trgovinski sporazum sa Ukrajinom koji je još uvijek bio na snazi. To je ozbiljan udarac ukrajinskom gospodarstvu jer je Rusija do sada bila glavni uvoznik njenih poljoprivrednih proizvoda i Kijev procjenjuje da će tako izgubiti oko 550 milijuna eura.

U svom novogodišnjem obraćanju Ukrajincima, predsjednik Petro Porošenko je zato osudio ovaj ruski embargo i optužio Moskvu da je i to bio pokušaj da "ekonomski uguši" Ukrajinu. Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je već objavio i odluku tamošnje vlade kako će Kijev "prilagoditi carine" za robu iz Rusije i kako će "za svaku akciju Rusije, Ukrajina poduzeti protuakcije i protumjere".

S druge strane, sporazum o slobodnoj trgovini Ukrajine i Europske unije praktično ukida carine na trgovinsku razmjenu između potpisnica. Povrh toga on omogućava jednostavnije otvaranje predstavništava i pogona i jamči slobodan promet kapitala. Kijev se time obavezao i prihvatiti europske standarde o slobodnoj tržišnoj utakmici, javnoj upravi i intelektualnom vlasništvu, ali i Bruxelles je najavio pomoći Ukrajini u toj primjeni i reformama koje treba provesti.

Jer Ukrajini se ovim sporazumom otvara tržište svih 28 zemalja Europske unije, ali se time morala odreći manje zahtjevnog tržišta Rusije. To redovito traži investicije u nove tehnologije, čak i kada je riječ o poljoprivredi i prehrambenoj industriji kako bi se ispunjavali standardi EU. I povjerenica za trgovinu Malmström je upozorila kako se "promjene neće vidjeti preko noći" i kako će one tražiti "zalaganje i investicije". Naravno, na kraju tih promjena bi onda bila Ukrajina posve novih gospodarskih potencijala od čega će i tamošnji građani imati koristi.