Ukrajina: privredi nedostaju milijuni radnika

U proizvodnoj hali tvornice stakla Biomedsklo u Žitomiru poskakuju duge proizvodne trake, na kojima se nalaze flaše i čaše. 60 % proizvedene robe se izvozi u inozemstvo.

„Mi proizvodimo staklo visoke kvalitete", kaže tehnički voditelj Oleksander Milevskyj. „Što su boje neutralnije i svjetlije, to je bolja kvaliteta."

Potraga za specijalistima

Milevskyj je jedan od 60 visoko kvalificiranih stručnjaka koji rade u firmi koja zapošljava ukupno 220 ljudi. Važni su inženjeri za mehaniku i elektroniku, odnosno električari i IT-programeri, priča šefica kadrovskog odjela Galyna Fesyuk.

U ovom trenutku su otvoreni natječaji za deset radnih mjesta, prije svega su potrebni inženjeri, ali i stručnjaci za rad industrijskih postrojenja, odnosno ljudi na proizvodnoj traci.

Ruska sveobuhvatna invazija 24. veljače 2022. i za Biomedsklo je bila traumatska cezura. 80 posto zaposlenika su muškarci, preko noći je deset posto radnika završilo u redovima ukrajinske vojske.

„Od veljače i ožujka 2022. nam nedostaje deset posto naše proizvodne snage", kaže kadrovska šefica.

Investicije usprkos ratu

2007. je ukrajinsku tvornicu stakla kupio grčki investitor Hellenic Glass Industry. Od početka ruske agresije Grci su u Žitomiru investirali oko šest milijuna eura.

To je znak povjerenja i spremnosti na preuzimanje rizika u ratnim uvjetima. „Mi ne proizvodimo robu za masovno tržište, to nam olakšava poziciju i tržište nad podržava", konstatira grčki direktor pogona Ioannis Patrinos.

Motivaciju investitoru je bio i stav koji krasi zaposlenike, ljude koji su dobrim dijelom cijeli niz godina aktivni u firmi: „Ako te ljudi podržavaju, onda i ti to moraš napraviti." 

„Gubimo mladu generaciju"

Tvornica stakla je morala prebroditi i teške situacije, u kojima su kolege s posla stradali na fronti. „Izgubili smo ich dvoje", kaže voditelj pogona Ioannis Patrinos.

Obojica su bili vrlo talentirani inženjeri, sada firma pomaže njihovim obiteljima, napominje kadrovska šefica Fesyuk: „Nažalost mi gubimo našu mladu generaciju."

Izobrazba specijalista za staklarsku branšu ranije je trajala i do pet godina. To je problem koji je postao više nego vidljiv zbog ruske agresije. Fesyuk je zato standardizirala proces razmjene znanja i obrazovanja, i tako cijelu stvar –brzala.

„Izazov za cijelu zemlju"

Maksym Šeremet također ima problema s popunjavanjem praznih radnih mjesta. Ovaj 42-godišnjak je operativni direktor u Epizentru, to je lanac supermarketa u Ukrajinu u kojima se može kupiti praktički sve –d hrane za mačke, prehrambenih namirnica, preko biljaka pa sve do generatora.

Nakon korone i ruskog napada koncern mora koristiti neke nove metode kako bi pronašao radnu snagu, kaže on. Epizentr je temeljito reformirao proces obrazovanja mladih ljudi, razvio je primjerice posebne programe suradnje sa sveučilištima kako bi i studente zainteresirao za proces izobrazbe u firmi.

Ali i konkurencija traži radnike, kaže Maksym Šeremet. „Osoblje ne nedostaje samo nama, to je izazov za cijelu zemlju."

Sektor kritične infrastrukture

Kao poduzeće iz sektora kritične infrastrukture, i Epizentr može 50 % svojih obveznika među svojim zaposlenicima osloboditi odlaska u vojsku. Od oko 38.000 zaposlenih osoba u ovoj kompaniji, oko 11.000 su vojni obveznici, a oko 2.500 ih je oslobođeno odlaska u vojsku, kaže Šeremet. „Ali država stalno mijenja pravila, danas je ovako, sutra onako."

Mobilizirana je otprilike četvrtina vojnih obveznika iz ove firme. Oni i dalje primaju plaću, imaju jamstvo da se nakon vojnog roka mogu vratiti na svoje radno mjesto - pod uvjetom da aktivnosti na fronti prežive bez povreda. 

Jedan dio tih ljudi je demobiliziran, ali samo ih je oko 40 % tih ljudi u stanju ponovno raditi. 60 posto demobiliziranih treba dužu fazu rehabilitacije, a pet posto ich se ne vrati, priča Šeremet.

Manjak radne snage u Ukrajini

Po navodima UNHCR-a oko sedam milijuna ljudi je izvan Ukrajine registrirano kao izbjeglice, uglavnom se oni nalaze na području Europe. Stotine tisuća ljudi služi u redovima ukrajinske vojske, a oko šest milijuna ih po ukrajinskim procjenama mora i dalje živjeti u područjima koje su okupirale ruske snage. Među njima je i 1,5 milijuna djece. 

Odrasli nedostaju na tržištu rada. Ministarstvo privrede procjenjuje da trenutačno manjka i do pet milijuna posloprimaca, kaže Jevhenija Kuznezowa iz Portal Work UA, to je platforma koja „spaja" poslodavce i ljude koji traže posao. „Ranije su poslodavci mogli birati među kandidatima za posao, danas se bore oko njih."

Regionalne razlike

Nakon što je tržište rada praktički kolabiralo nakon ruske sveobuhvatne invazije, na platformi je u ovom trenutku otvoreno oko 110.000 radnih mjesta, to je otprilike isto onoliko koliko je bilo natječaja prije ruske agresije, kaže Kusnezowa. „Tržište rada se, kako se čini, kvantitativno oporavilo, ali se geografski i strukturno promijenilo."

U regijama na fronti situacije je i dalje teška. Na primjer u regiji Kherson sada je registrirano oko 6-7 puta manje otvorenih radnih mjesta u odnosu na vrijeme prije ruske invazije, u regiji Harkiv otprilike polovica. Poduzeća su osim toga prebacila glavninu aktivnosti na područje zapadne Ukrajine, tamo sada ima više posla nego što ga je bilo prije ruskog napada prije skoro tri godine.

Nestašica visokokvalificirane radne snage

I dalje je teška situacija u IT-sektoru, kaže Kusnezowa. Radnike se traži i u drugim branšama: psihologe, liječnice i liječnike, pravnice i pravnike, ekonomiste, tehničare za ortopedska pomagala...

Posvuda vlada nestašica radne snage, ali je posebno teško popuniti ona mjesta za koje je potrebna viša kvalifikacija. Jednostavnije je pronaći ljudi u sektoru saniteta nego kirurge, nestašica posebno vlada u domeni visokokvalificirane radne snage, kaže Kusnezowa.

Hoće li još više ljudi napustiti Ukrajinu?

Problemi s manjkom radne snage i ubuduće će pratiti Ukrajinu, tako glasi prognoza stručnjakinje za tržište rada. Kusnezowa napominje da je sigurnosna situacija teška. Ako opskrba energijom i ubuduće bude tako teška kako se pretpostavlja zbog činjenice da Rusija sustavno uništava ukrajinsku energetsku infrastrukturu, po nekim procjenama bi i do milijun ljudi mogao dodatno napustiti Ukrajinu. „To bi prije svega bila radno sposobna populacija", procjenjuje Kusnezowa.

Maksym Šeremet iz Epizentra to ovako formulira: "Noć je najmračnija pred svitanje. Što god stanje sad bude teže, mi više vjerujemo u to da bi stvari preksutra mogle biti jednostavnije.”

tagesschau

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu