Davos i AI: Đavo ili šansa?

Pješačka zona u Davosu obiluje natpisima koji veličaju  dostignuća umjetne inteligencije (AI).  Oni su postavljeni i mogu se vidjeti na većini nekretnina, koje se tu nalaze. Postoji čak i cijeli paviljon, posvećen ovoj  tehnologiji budućnosti,  prikladno nazvan AI House ili Kuća umjetne inteligencije. To je jedna od najtraženijih adresa na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu, na kojem  poslovni lideri  raspravljaju o rizicima  i šansama, koje nudi AI i smišljaju kako učinkovito usvojiti ovu tehnologiju.

Osjećaj optimizma prevladava u pogledu mogućnosti koje AI nudi i obećava u oblasti zdravstvene zaštite i obrazovanje, a entuzijazmu često prethodi upozorenje, koje glasi: "Kažemo Da! umjetnoj inteligenciji, ali samo ako se postupa odgovorno" a onda slijedi obavezna rečenica: „Ipak, moramo biti oprezni".

Svjetski ekonomski forum je u svom godišnjem istraživanju rizika kao najveću opasnost u naredne dvije godine označio iskrivljavanja i dezinformacije, koje se mogu širiti upotrebom AI. U istraživanju se navodi da će ove godine „centralnu ulogu imati spona između falsifikovanih informacija i socijalnih nemira", kada više od dvije milijarde ljudi izađe na birališta u zemljama poput SAD-a i Indije.

Međunarodni monetarni fond upozorio je da će tehnološka revolucija uticati na gotovo 40 posto radnih mjesta u svijetu, uključujući i poslove za visokokvalificiranu radnu snagu. U razvijenim ekonomijama to bi moglo obuhvatiti čak 60% radnih mjesta.

Iako bi se siromašne zemlje i zemlje u razvoju mogle suočiti s manje izravnih posljedica usljed sve veće primjene vještačke inteligencije, MMF je upozorio da će se mnoge od ovih zemalja boriti da iskoriste prednosti umjetne inteligencije, posebno tamo gdje postoji nedostatak infrastrukture i kvalifikovane radne snage, povećavajući rizik da bi AI s vremenom mogla pogoršati nejednakost među zemljama .

"U većini scenarija, AI će vjerovatno pogoršati nejednakost, što je zabrinjavajući trend, s kojim se kreatori politike moraju proaktivno pozabaviti, kako bi spriječili da tehnologija dodatno podstiče društvene tenzije", rekla je šefica MMF-a Kristalina Georgieva na početku ovogodišnjeg Svjetskog ekonomskog foriuma u Davosu.

Kako AI napreduje, rizici se povećavaju

Jedna od najvećih briga je kvalitet podataka kojima se napajaju različiti modeli vještačke inteligencije ali i pitanje kako tehnologija generiše i vodi do povećanja  visokokvalitetnih manipulativnih sadržaja  i dubokih lažiranja uz relativno niske troškove.

Kritičari kažu da generativne AI-kompanije nisu bile transparentne u pogledu izvora podataka, koji pokreću njihove velike modele za obradu jezika kao što je ChatGPT, što je dovelo do zabrinutosti oko pouzdanosti njihove baze podataka.

"Da li su uzeli podatke iz Fortrana (računarskog programskog jezika - prim. aut.) ili su uzeli podatke iz dijelova Reddita (platforma podataka, koju kreiraju korisnici)? O tome se može samo nagađati", kaže za DW James Lenday, profesor informatike na Univerzitetu Stanford. 

"Ono što znamo je da uneseni podaci, s kojima AI-programi operišu, uglavnom dolaze sa Zapada i imaju zapadnu perspektivu. Kulturne vrijednosti, ugrađene u ove podatke, nisu prikladne za sve kulture. To je skoro pa jedan oblik imperijalizma", primjećuje James Lenday.

Lenday (Lendej), koji se specijalizovao za interakciju između ljudi i računara, ukazuje na „tri D-prijetnje" koje predstavljaju AI-modeli. To su dezinformacije, duboke laži i diskriminacija.

Podrška za AI

Uprkos svim trenutnim nedostacima, AI se reklamira kao velika promjena pravila igre u industriji. Tehnološki lideri su je hvalili, naglašavajući da je ova tehnologija dovela do velikog skoka u produktivnosti.

Najdžel Vaz, izvršni direktor (CEO) Publicis Sapienta – digitalnog ogranka francuske reklamne agencije Publicis – rekao je da je vještačka inteligencija dovela do povećanja produktivnosti  od 30-do 40% u razvoju softwarea. „Ona programerima omogućava da se više fokusiraju ne toliko na generisanje koda, koliko na stvarne ideje", rekao je on tokom panel diskusije.

Stručnjaci također naglašavaju potencijalne prednosti AI, posebno u oblastima obrazovanja, gdje bi djeca, s ograničenim pristupom školama, jednog dana mogla imati pristup ličnim učiteljima/ nastavnicima i zdravstvenoj zaštiti, pri čemu AI tehnologija već pomaže u poboljšanju kvalitete u njezi pacijenata.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je za sebe rekla da je "tehnološki optimista", slaže se s tim. "AI može povećati produktivnost brzinom koja je bez presedana", rekla je ona publici u Davosu. "Evropa mora unaprijediti svoja pravila ​​i pokazati put ka odgovornoj upotrebi AI. Jer, ovdje je riječ o umjetnoj inteligenciji, koja poboljšava ljudske sposobnosti, poboljšava produktivnost i služi društvu."

Hype odnosno uzbuna, kojoj je generativna AI svjedočila prošle godine, mogla bi se malo ohladiti, jer se kompanije bore sa modusima korištenja tehnologije i nesigurnošću oko propisa koji se tiču njene upotrebe, kaže Alexandra Mousavizadeh, izvršna direktorica platforme Evident, koja je specijalizovana za benchmarking i praćenje usvajanja AI-tehnologije u bankarskom sektoru.

"Postoji ogroman hype i mnogo istraživanja o tome šta generativna AI može učiniti za preduzeća, ali je to izuzetno teško implementirati", kaže Mousavizadeh za DW. „Postoji jasno razumevanje šta veliki modeli za obradu jezika mogu da urade, ali prisutna je i neodlučnost i oklijevanje u pogledu toga da li su dovoljno pouzdani za  upotrebu u našim organizacijama."

Kako odgovorno primjenjivati AI?

U Davosu se mnogo pričalo o tome kako iskoristiti prednosti tehnološke revolucije koju donosi AI, uz minimiziranje rizika. Ramayya Krishnan, stručnjak za digitalnu transformaciju na Univerzitetu Carnegie Mellon, kaže da se rizici od gubitka posla mogu smanjiti „real-time monitoringom" lokalnih tržišta rada, kako bi se brzo mogle identificirati promijenjene potrebe poslodavaca.

Malo je vjerovatno da će AI biti zamjena za sve zadatke u određenom zanimanju", kaže Krishnan, koji je također član Nacionalnog savjetodavnog odbora za umjetnu inteligenciju američkog Ministarstva trgovine. Postizanje svijesti o promjenama koje AI donosi na tržištu rada, pomoći će da se identifikuju nedostaci u vještinama, a radnici osposobe za nove zadatke i da im se pomogne u tranziciji odnosno napuštanju poslova, za koje više ne postoj potreba, primjećuje Ramayya Krishnan.

Kada su u pitanju krivotvorenja informacija i dezinformacije, kompanije se već trude da bolje informišu korisnike. Google je, na primjer, napravio SynthID, alatku za prepoznavanje vodenih žigova i identifikaciju slika generisanih umjetnom inteligencijom. Ali trenutno ne postoje zajednički industrijski standardi.

"Naš zahtjev bi trebao biti da svaki AI model, kada pravi i razvija neki sadržaj, pruži informaciju o porijeklu teksta, odnosno uputi na originalan izvor i oslobodi alat, putem kojeg se može odrediti vodeni žig ili porijeklo kontenta, tako da građanin, koji stupa u interakciju, može biti informisan da li je u interakciji sa sadržajem, generisanim vještačkom inteligencijom ili ne", rekao je  Ramayya Krishnan za DW.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na  engleskom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu