Poslovi s izbjeglicama u Bugarskoj

Ministarstvo unutrašnjih poslova u Sofiji je na zahtjev Deutsche Wellea potvrdilo da je trenutno najmanje 250 Bugara uključeno u krijumčarenje izbjeglica i migranata iz Turske peko Bugarske za Srbiju. Wall Street Jorunal (WSJ) citira navode bugarskih vlasti koje ističu da se dnevno prokrijumčari oko 500 izbjeglica i migranata. Ruta se proteže od Istanbula preko Plovdiva i Sofije do bugarsko-srbijanske granice na sjeverozapadu. Krijumčari za svoje „usluge“ traže po 3.000 dolara po osobi.

Bivši šef bugarske granične policije, general u penziji Valeri Grigorov, tvrdi da ova krijumčarska ruta nije nova i da su je pripadnici organizovanog kriminala decenijama kontrolisali. „Krijumčari ljudi nemaju samo dobre kontakte sa predstavnicima graničnih službi na licu mjesta nego i na visokim vladajućim nivoima u Sofiji“, kaže Grigorov. Pukovnik Gerald Tatzgern, član austrijske službe za sigurnost govori o staroj krijumčarskoj ruti u Bugarskoj kojom su do prije nekoliko godina dominirali trgovci prostitutkama. „Mislimo da su se ljudi na sjeverozapadu Bugarske prilagodili novom biznisu, a to je krijumčarenje migranata“, izjavio je Tatzgern za WSJ.

Trgovci ljudima iz siromašnog sloja građana

Jedna od uhapšenih osoba koja se dovodi u vezu sa kamionom u kojem su u Austriji pronađeni leševi 71 izbjeglice, potiče sa sjeverozapada Bugarske. Njegova majka je u jednom od intervjua izjavila: „Mnogi ljudi iz našeg okruženja prave unosne poslove s izbjeglicama. To skoro nije nikakvo čudo jer su Bugari siromašni“.

Valeri Grigorov iz svog dugogodišnjeg iskustva sa krijumčarskom rutom na sjeverozapadu Bagraske potvrđuje ovakav stav. „Krijumčarenje je glavni izvor prihoda u siromašnim regionima uz granicu. U tome svi učestvuju, kako lokalno stanovništvo, tako i predstavnici granične službe“. Prema Grigorovim riječima je više gradonačelnika u regionu skrenulo pažnju lokalnim lovcima „da prilikom lova budu oprezni jer se veliki broj izbjeglica nalazi u grmlju“. Krijumčari u blizini granice jednostavno istovare izbjeglice iz kamiona i pokažu im dalji put prema Srbiji.

Krassimir Kanev, direktor bugarskog Helsinškog komiteta tvrdi „da to zaista tako i funkcioniše“. „Ovdje se dosta krijumčari. Mnogi krijumčari su rođaci, komšije ili prijatelji uposlenika granične službe. To je organizovano djelo i u njemu učestvuju i graničari“.

"Pomagači u bijegu" ili "krijumčari ljudi"?

„U ovim poslovima učestvuju mnogi akteri, od perfektno organizovanih međunarodnih bandi pa do pojedinačnog krijumčara koji je opremljen samo transporterom i mobilnim telefonom,“ potvrdio je u razgovoru za DW zamjenik bugarskog ministra unutrašnjih poslova Filip Gunev. „Kriminalci ilegalne usluge u svim segmentima krijumčarskog lanca u Bugarskoj nude na sasvim različitim nivoima. Međutim, oni koji kontrolišu novac, kontrolišu i cijeli posao“, kaže Gunev.

„Krivicu za ovaj posao međutim snose oni koji nisu regulisali legalnu migraciju i koji se samo zalažu za ograde i nadgledanje granice“, izjavio je za DW njemački borac za ljudska prava Mathias Fiedler.On također podsjeća da se osobe, koje su za vrijeme Hladnog rata pomagale stanovnicima DDR-a da pređu u Zapadnu Njemačku, danas slave kao heroji dok se oni, koji ratne izbjeglice iz Sirije dovoze u Evropu, nazivaju „trgovci ljudima“.

Podgrijavanje atmosfere protiv izbjeglica

Nadgledanje granice i ograde su u Bugarskoj veoma omiljeni. Većina Bugara striktno odbija da se izbjeglicama i migrantima uopšte dozvoli ulazak u zemlju. Njemački radio „Deutschlandfunk“ je u jednom od svojih tekstova naveo parole demonstranata koji su neprijateljski nastrojeni prema strancima: „Bugarska je trenutno napadnuta. To je napad ilegalnih hordi koje nesmetano prelaze naše granice. Njihov cilje je zamjena stanovništva u Evropi sa muslimanima“. Novinar Tom Schimmeck navodi u izvještaju da se u takvim prilikama često govori o propasti Zapada i invaziji talibana. Pravoslavna crkva je zatražila od vlade da zaustavi muslimansku „invaziju“.

Mnoge izbjeglice koje su izabrale opasnu rutu preko Bugarske govore o neprijateljstvu i zloupotrebama. U jednoj od reportaža televizije ARD Afganistanac Khamran Han kaže: „Bilo je opasnih situacija prije svega u Bugarskoj. Pet dana i noći smo pješačili kroz Bugarsku. Kretali smo se uglavnom noću jer smo se bojali da ćemo biti uhapšeni. Na početku je grupa bila mnogo veća. U Bugarskoj smo mnoge izgubili. Izgubili su se u mraku tako da ne znamo da li su još uvijek živi“. Njemački sudac Malte Sievers je u listu „Die Welt“ citirao jednog Sirijca koji je tokom podnošenja zahtjeva za azil rekao: „Više želim u Njemačkoj biti pas, nego čovjek u Bugarskoj“.