Unosni poslovi sa Iranom

Bilo da se radi o iPad-u, iPhoneu ili Macbooku - proizvodi američkog koncerna Apple prodaju se, bez obzira na sankcije, od sredine 2013. godine u Iranu. I to uz službeni blagoslov američke vlade. "Da je jedna njemačka firma željela da na iranskom tržištu prodaje uređaje, ne bi joj to bilo odobreno jer bi oni dobili oznaku "Dual-Use", kaže Helene Rang, voditeljica poslova Udruženje za Bliski, Daleki i Srednji Istok u intervjuu za Deutsche Welle. "Dual-Use" je oznaka za uređaje koji mogu biti upotrijebljeni kako u civilne tako i u vojne svrhe, što je slučaj sa mobilnim telefonima ili kompjuterima.

Zbog iranskog atomskog programa je međunarodna zajednica ovoj zemlji sve više pooštravala sankcije. Zabranjen je prije svega uvoz nafte iz Irana. Zamrznuto je i bankovno i finansijsko poslovanje ali i izvoz mašina, postrojenja i tehnologije kao i uređaja koji imaju dvostruku primjenu (tzv. dual-use uređaji). Svu robu koju Njemačka izvozi mora odobriti njemačka Kontrola izvoza.

"Njemačka privreda je višestruko prekoračila zakonske okvire koji reguliraju trgovinska ograničenja", pojašnjava Daniel Bernbeck iz njemačke Vanjskotrgovinske komore u Teheranu. Razlog tome su bliski odnosi sa Izraelom. Izrael se plaši iranskog atomskog programa i zalaže za oštre sankcije. Stoga izraelski premijer Benjamin Netanjahu oštro kritikuje direktne pregovore koji se sa Iranom vode o iranskom atomskom programu.

Duboki pad

Prije sankcija je njemačka privreda imala sjajnu saradnju sa Iranom, prije svega firme srednje veličine u oblasti mašinogradnje, petrohemije, rudarstva i trgovine na malo. Njemačka je 2006. bila drugi po važnosti privredni partner. Osam godina kasnije situacija je posve drugačija. Zemlja koja je najviše profitirala od uvođenja sankcija Iranu je Kina. Kinezi, Rusi i Turci popunili su praznine, nastale opadanjem trgovinske razmjene sa zemljama Zapada.

Ali za preduzeća sa Zapada sada bi se situacija mogla preokrenuti. Novi iranski predsjednik Hasan Rohani vodi Iran više u pravcu SAD-a i Evrope. Od novembra 2013. pet stalnih članica Vijeća sigurnosti sa pravom veta i Njemačka vode direktne pregovore sa Iranom u Beču.

Međunarodna zajednica želi da Iran reducira upotrebu atomske energije. Zauzvrat je Zapad od početka pregovora olabavio sankcije i mami Iran obećavajući mu ukidanje najbolnijih sankcija. SAD su pored toga na bankovne račune Irana postepeno uplatile zamrznute milijarde dolara, naplaćene prodajom iranske nafte.

Rok za postizanje dogovora u sporu oko atomskog programa ističe ovog vikenda, zbog čega će se pregovarati do nedjelje (20.07.2014) u Beču. "U najvažnijim tačkama i dalje postoji velika razlika u mišljenjima", izjavio je američki šef diplomatije John Kerry. Njegov iranski kolega po funkciji Dschawad Sarif je putem Twittera poručio: "Mi možemo pisati istoriju, ali povjerenje nije jednosmjerna ulica." I ako ne dođe do dogovora, pregovori se nastavljaju", poručio je američki predsejdnik Barack Obama.

Veliki interes za Iran

Iran je jedna od naftom najbogatijih zemalja. Ima velike zalihe nafte i gasa, čije kapacitete tek treba istražiti. Na mnogim mjestima koristi se zastarjela tehnika, a razlog su sankcije. Daniel Bernbeck smatra da bi se srednjoročno mogao uspostaviti trgovinski volumen sa Iranom od 3 do 6 milijardi eura godišnje.

Mnoge firme već rade na brzom ulasku na iransko tržište nakon ublažavanja sankcija. U SAD-u već teku pripreme za osnivanje Američko-iranske trgovačke komore. Nedavno su mediji objavili da je potpisan predugovor vrijedan milijarde eura između američkog koncerna World Eco i iranske vlade. "SAD zloupotrjebljavaju sankcije, kako bi se odomaćile na iranskom tržištu prije konkurentskih firmi iz Evrope", tvrdi iranski ambasador u Njemačkoj Ali Reza Šeik Atar.

Helene Rang smatra da njemačka preduzeća moraju požuriti. Šanse su još uvijek dobre. 80 posto mašina i postrojenja u Iranu potiče iz Njemačke. "Onog momenta kada se sankcije ublaže, počinje ogroman posao u oblasti rezervnih dijelova i materijala. S obzirom na visoke cijene nafte, Iran bi uskoro mogao doći do velikih suma novca koje bi mu omogućile velike investicije. Američki koncern Apple uskoro najvjerovatnije neće biti izuzetak.