Uskoro i prva Njemica u svemiru?
24. august 202428-godišnja inženjerka elektrotehnike Rabea Rogge također mora proći trening, makar je centrifuga na poligonu u Kaliforniji gdje vježba ponašanje u uvjetima ekstremno visoke sile-teže bitno suvremenija – i daleko pouzdanija od one na kojoj je vježbala Valentina Tereškova koja je još 16. 6. 1963. ušla u povijest kao prva žena koja je došla u svemir.
Preko šezdeset godina kasnije je konačno došao red i na jednu Njemicu – možemo se samo nadati da je mnogo toga drugačije od leta sovjetske kozmonautkinje. U utrci prema svemiru su greške i propusti sovjetskog programa bile najstroža državna tajna, a njih je bilo na pretek: Tereškova je toliko čeznula krenuti u svemir da je rekla kako bi tamo „ako treba i na metli", a sovjetske rakete onog doba nisu bile daleko od toga. Sovjetska tajna služba nipošto nije htjela da astronaut uopće ima ikakve mogućnosti upravljati sondom – to bi značilo i da se može spustiti negdje na Zapadu što bi za Kremlj bila sramota doslovce kozmičkih razmjera. Kompromis je bio da je i Gagarin, u slučaju potrebe trebao najprije otvoriti omotnicu gdje je pisao kod za aktiviranje ručnog upravljanja – a to je i Tereškovoj bilo ljuto potrebno.
Danas je nešto drugo
Jer i njena raketa je kasnila s prekidom rada motora, što znači da je otišla previsoko u svemir uz realnu mogućnost da se više nikad ne vrati na zemlju živa. Tek nakon dva dana se uspjela vratiti na predviđenu rutu, ali sve su to bile tajne o kojima niti ona nikome nije smjela reći niti riječ. No glavni konstruktor sovjetskog svemirskog programa Sergej Koroljov – u doba SSSR-a je najstroža tajna bila čak i njegovo ime – se nakon mukotrpnog povratka Tereškove zaklinjao kako mu „više niti jedna žena neće u svemir." Rečeno – učinjeno: sljedeća žena koju je SSSR poslao u svemir je na put krenula tek 1982. kad je Koroljov već odavno preminuo.
Kod Rabee Rogge je sve drugačije: i nakon vježbe u centrifugi – gdje je u pedesetima i šezdesetima bilo mrtvih i na sovjetskoj i na američkoj strani – je izjavila: „To je bilo mnogo jednostavnije nego što sam mislila. Kao ugodna vožnja u luna-parku." Zapravo još od veljače je počela vježbati sa ostalom posadom, ali to ipak nisu tako intenzivne vježbe kao kad bi bila astronautica programa ESAili NASA: riječ je o „privatnom" svemirskom programu SpaceX gdje će kapsulu Dragon u orbitu dovesti raketa Falcon 9.
Iskustvo na - pučini
A Rogge je zapravo slučajno dospjela u posadu nakon što je prije godinu dana bila na ekspedicijskom treningu na otoku Svalbard na sjeveru Atlantika: „Tamo ste naučili kako preživjeti na 20 stupnjeva ispod nule, a da ne izgubite prste. To mi je uspjelo!", kaže Njemica za postaju SWR. A uspjelo joj je tamo i upoznati kineskog milijardera Chun Wanga koji je imutak stekao s kripto-valutama. Pola godine kasnije ju je nazvao i rekao kako vodi misiju SpaceX koja će trajati tri do pet dana. Hoće li i ona u svemir? Naravno da hoće!
Rabea Rogge potječe iz Berlina, a studij elektrotehnike je završila u Zürichu. Od svojeg iskustva jedino može istaći kako je tri mjeseca radila na jednom brodu. Pučina i svemir po njenom mišljenju imaju i sličnosti: i na brodu morate sami ili u malenoj grupi riješiti problem koji će se pojaviti, a da nemate internet gdje možete naručiti potreban dio.
Svemir je i za žene!
Obzirom da je novac osiguran, ništa ne stoji na putu misije Fram 2: u svemir bi možda mogla krenuti već ove godine, a cilj misije je bolje istražiti sjeverni i južni pol naše planete. Isto tako žele istražiti i rendgenske zrake i planiraju prve takve snimke čovjeka u svemiru. Još uvijek svi vježbaju upravljanje letjelicom, ali kaže kako tu nema velike filozofije: „To je manje nego što možete misliti da sad moram biti neka super-žena. Dragon je veoma automatiziran i samo malo toga ovisi o astronautima."
Isto tako nema ništa protiv da se govori o tome kako je tek ona prva Njemica u svemiru. Muškarci su, priznaje; učinili goleme stvari na tom području, ali svemir mora biti otvoren i za žene.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu