Uskršnji običaji
10. april 2009„Uskršnjih zečeva nema. To svako zna. Uskrs se slavi, jer je Isus umro i nakon toga uskrsnuo“, kaže dječak po imenu Tim-Niklas.
Naravno, zečevi ne donose jaja. Ali, zašto se Uskrs slavi – to ne zna svako dijete. Tek svako peto dijete u Njemačkoj zna pozadinu najvažnijeg kršćanskog praznika. To nimalo ne čudi. Jer zec, koji je simbol Uskrsa, nema sa uskrsnutim Isusom ništa zajedničko. Bonski stručnjak za običaje Alois Döring kaže da su za to krivi protestanti:
„Djeca katoličke vjere znaju da se za Uskrs jedu jaja, jer su ona za vrijeme posta bila zabranjena. Ali, kako da se to objasni protestantskoj djeci? Zašto se za Uskrs uopšte jedu jaja?”
Tako su protestanti smislili priču o zecu, koji za vrijeme posta sakuplja jaja i donosi ih u svaku kuću. Zec je bio simbol plodnosti. Ali, kakve veze ima zec sa jajima? Jedan dječak o tome kaže:
“Svaki put iznova se dešava staro čudo – uskršnji zec kokodače i snosi jaja ispod zovinog žbuna.”
Sa uskršnjim jajima su se kroz vijekove stvarali novi običaji
Protestanti, čini se, ne poznaju baš dobro biologiju, ali protiv jaja nemaju nikakvih primjedbi. Jaja su od davnina simbol za novi život, pa samim tim i za Isusovo uskrsnuće. Döring naglašava da je farbanje i poklanjanje jaja za Uskrs stara kršćanska tradicija:
"Ranije su se jaja farbala samo u crveno. Taj običaj se još uvek zadržao u pravoslavnim crkvama. Crvena boja je takođe simbolična – boja krvi / Isusova krv; boja ljubavi / ljubav Isusa prema ljudima… Ranije se smatralo da su samo crvena jaja blagoslovena. "
Sa jajima su se kroz vijekove stvarali novi običaji – od farbanja, preko sakrivanja pa sve do tucanja. Döring veruje da će uskršnja tradicija još dugo da živi :
"Čuveni matematičar Gaus je razvio formulu, po kojoj se može odrediti tačan termin za uskršnje praznike za narednih više hiljada godina. Dakle, ako savladate tu formulu, onda znate kada će tačno da se 3575. godine slavi Uskrs."
Ali, ljudi ne žele da se toliko upuštaju u detalje. Uskrs se slavi dugo, već od 1684. godine – i to za vrijeme prvog punog meseca od početka proljeća – dakle, negdje između 22. marta i 25. aprila.
Autor: Sabine Damaschke / Senad Tanović
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić