Vanredno stanje "od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci"

„Država ima ta ovlaštenja, sviđalo se to nekom ili ne. da mobiliše snage i što se tiče ljudstva i sredstava i imovine, pa i privatne. A da ne govorim o javnim i privatnim preduzećima", kaže predsjednik Evropskog defendologija centra, profesor iz Banjaluke, Duško Vejnović objašnjavaljući koja su ovlaštenja nakon uvođenja vanrednog stanja. Takvo stanje suspenduje normativne funkcije vlasti ali i upozoravaju građani da promijene svoje obrasce ponašanja, u ovom slučaju zbog pandemije.

Prvireda prioritet

„Međutim to se ne odnosi samo na građane. Problem broj jedan jeste čovjek. Ali treba osigurati da funkcionišu svi segmenti društva, u prvom redu privreda i društvene djelatnosti", kaže Vejnović.

Osiguranje funkcionisanja svih segmenata planira se upravo  kroz uvođenje vanrednog stanja. Ne radi se ni o kakvom obliku gušenja demokratije, kaže predsjednik RS, Željka Cvijanović, koja ovom odlukom dobija veća ovlaštenja kroz donošenje odluka sa zakonskom snagom a koja su u nadležnosti parlamenta. Potrebno je lakše sprovođenje odluka koje se odnose na pomoć privredi, obrazovanju, zdravstvu.

„To ne znači suspenziju demokratije, već isključivo lakšu promjenu zakona koji će omogućiti da se interveniše i donesu mjere po pitanju razlih olakšica. Iscrpili smo mogućnost djelovanja kroz republički štab i Vladu i zato je sada neopodhodno da uđemo u zakonodavnu sferu na način da mogu mijenjati zakoni", kaže Cvijanovićeva, koja poručuje da bi ovo stanje moglo da potraje.

„Ja se nadam da će ovo biti jedno privremeno stanje koje će trajati nekoliko sedmica, eventualno nekoliko mjeseci", rekla je Cvijanovićeva.

Bošnjački veto

Međutim, moguće da proces stupanja odluke o proglašenju vanrednog stanja ne bude išao lako. Odluka je stigla u Vijeće naroda RS, gdje klubovi imaju rok do 4. aprila da se izjasne da li postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa. Veto na odluku neće stavljati klubovi Srba, Hrvata i Ostalih ali je izvjesno da će to uraditi Klub Bošnjaka. Poslanici kluba Zajedno za BiH u Narodnoj skupštini RS su tokom sjednice predložili da se u okviru odluke o proglašenju vanrednog stanja, između ostalog garantuje i slobodan prelazak entitetske linije za period njegovog trajanja, što nije usvojeno.

„Nisu usvojeni zaključci kluba Zajedno za BiH i mi zbog takvog odnosa Narodne skupštine, treba sada da odlučimo. Tražićemo usaglašavanje kako bi se možda ubrzao proces, ako budu voljni. Ja pretpostavljam da će Klub Bošnjaka pokrenuti pitanje vitalnog nacionanog interesa i onda idemo u dalju proceduru„ ,kaže potpredsjednik Vijeća naroda RS iz bošnjačkog naroda, Mihnet Okić.

A procedura je da ukoliko Klub Bošnjaka stavi veto, odluka o proglašenju vanrednog stanja ide na usaglašavanje na Zajedničku komisiju Vijeća naroda i Narodne skupštine. Ukoliko se ni nakon toga ne postigne dogovor, o vetu će odlučivati Ustavni sud RS.

Ne može bez političkih sukoba

Reagovanja su stigla i iz SDA, odakle su saopštili da odluka da se odbiju svi zaključci kluba Zajedno za BiH stvara sumnju u namjere vlasti u Republici Srpskoj u vezi sa uvođenjem vanrednog stanja. Nisu protiv ali je kažu uzemirujuće da se odbije prijedlog da se vanredno stanje ne koristi za ograničavanje slobode kretanja preko entitetske linije.

„S obzirom na ranije najave mogućeg uspostavljanja kontrolnih punktova MUP-a Republike Srpske na međuentitetskoj liniji, kao i skandalozne najave ministra zdravstva Alena Šeranića da će deportovati građane iz FBiH,  odbacivanje navedenih zaključaka predstavlja vrlo opasnu poruku vlasti RS", navode iz SDA.

Cvijanović odgovara da nijedna partija nije davala zaključke, te da je sramota da se partije u vrijeme pandemije bave politikanstvom.

„Njih ne interesuje koliko ćemo žrtava brojati poslije ovog užasa, oni mlate svoju političku priču, od koje je narodu u Republici Srpskoj već odavno muka", rekla je između ostalog.

Opozicija u RS je tokom glasanja o uvođenju vanrednog stanja bila suzdržana. S jedne strane svjesni su da su mjere opravdane ali sa druge nisu dobili nikakva objašnjenja koji su naredni konkretni koraci vlasti.

„Vanredno stanje nije bilo za vrijeme poplava 2014. godine. Ovo je neozbiljno. Nismo dobili nijedan dokument kako će se ovo razvijati. Zato ne možemo da budemo za to. A ne možemo ni da budemo protiv jer opasnost postoji, pa smo se odlučili da budemo suzdržani", rekao je nakon sjednice poslanik PDP-a, Draško Stanivuković.

Moguća zloupotreba situacije

Postavlja se pitanje da li su i u kojoj mjeri u ovakvoj situaciji moguće zloupotrebe. Uvođenja vanrednog stanja bilo je i prije rata, kaže Vejnović navodeći da uvijek postoji opravdan strah od moguće zloupotrebe.

„Uvijek će se postavljati pitanje da li neko može, u određenim elementima izvršiti zloupotrebe na štetu poštovanja i zaštite ljudskih prava, prava na slobodu mišljenja i govora. S obzirom na današnja tehnička dostignuća, društvene mreže i medija, mislim da to nije moguće. Sve je izloženo javnosti", kaže Vejnović.

Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH poručuju da su životi građana prioritet. Iako nisu proučili tekst odluke, spašavanje života mora biti prioritet za sve nivoe vasti u BiH. Visoki predstavnik, kažu pozdravlja namjere vlasti u RS da koriste dostupne mehanizme ali uz poštovanje entitetskog i državnog ustava.

„U tom kontekstu, visoki predstavnik pozdravlja opredijeljenost predsjednika RS da ova vanredna ovlaštenja koristi u interesu javnog zdravstva, istovremeno radeći na uspostavljanju odgovarajućeg balansa između očuvanja dobrobiti stanovništva i očuvanja građanskih sloboda, kao i da podstiče saradnju sa vlastima drugog entiteta i države", poručuju iz OHR-a.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android