Velike prepreke pred Srbijom

Austrijski kancelar Werner Faymann bio je vidno zadovoljan prilikom proglašenja statusa kandidata. "To je mirni politički razvoj događaja na Zapadnom Balkanu," izjavio je Faymann u četvrtak (01.03.). "Austrija se uvijek jako zalagala za pružanje europske perspektive zemljama Zapadnog Balkana. I raduje me što smo mogli ubijediti i Rumuniju", rekao je Faymann.

Za predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza ova odluka je bila logična: "EU je pravna zajednica sa jasno utvrđenim kriterijima na osnovu kojih europske zemlje mogu dobiti status kandidata. A Srbija je ispunila te kriterije."

Mnogo posla za nove kandidate

Rosa Balfour, voditeljica Programa "Europa u svijetu" pri briselskom thinktanku European Policy Centre objašnjava to na sljedeći način: "Srbija je od svih zemalja Zapadnog Balkana bila u strukturalnom smislu najbolje pripremljena. Ona ima efikasno organiziranu javnu upravu, njene institucije su najjače organizirane za provođenje reformi koje se zahtijevaju kriterijima iz Kopenhagena, kao i za provođenje dodatnih reformi koje su ponekad dramatične kako bi se država mogla preobraziti u funkcionirajuću demokratiju."

Zahtjev za priznanjem Kosova

Prema riječima Rose Balfour jedan od najvažnijih problema koji se trebaju riješiti je pitanje Kosova. "Bez priznanja Kosova Srbija neće postati član EU iako se to u Uniji ne formulira tako eksplicitno. Još jedan scenario po principu Cipra neće biti dozvoljen", kaže ona. Cipar je 2004. godine postao član EU, a da prethodno nije bilo riješeno pitanje ponovnog ujedinjenja južnog grčkog dijela sa turskim sjevernim dijelom.

Ukoliko se sve bude odvijalo po planu onda će tokom pristupnih pregovora doći do rješenja konflikta, smatra Rosa Balfour. "Pesimistički scenario je da, iako dođe do poboljšanja odnosa, unatoč tome ne dođe od priznanja Kosova i da time ne dođe do promjene statusa quo u regionu. I u tom slučaju bi moglo doći do nastavka prikrivenog konflikta, što ne bi bilo negativno samo ze region, već i za EU."

Pandorina kutija

Kratko prije donošenja odluke o davanju statusa kandidata Srbiji Rumunija je blokirala pregovore. Zvanično je bilo riječ o zahtjevu Bukurešta da Srbija prizna Vlahe kao rumunjsku manjinu. Nezvanično se špekuliralo o tome da Rumunija na ovaj način želi kupiti ulazak u Šengensku zonu. Ukoliko su te glasine tačne, onda takva računica Rumunije nije upalila jer na ovom samitu EU Šengenska zona nije proširena.

"Region je u određenom smislu kao Pandorina kutija", kaže Rosa Balfour. Odnos prema brojnim manjinama na Balkanu mogao bi voditi do stalnih konflikata. EU, ali i Vijeće Europe, kao i OSCE strogo nadziru zaštitu manjina u regionu, napominje ona.

Ipak EU je trenutno opterećena dužničkom krizom. Osim toga proširenje Unije od 2004. i 2007. godine te problemi oko Ugovora EU, ostavili su traga. Stoga se postavlja pitanje je li EU možda umorna od proširenja da bi Srbiju u budućnosti primila u članstvo.

Rosa Balfour nije toliko pesimistična. "EU u posljednje vrijeme nije imala euforične trenutke. Proširenje na Zapadni Balkan je na mnogo načina prva žrtva krize u EU". kaže ona. Međutim Balfour je ubijeđena da će se proširenje i pored toga odvijati po planu.

Autori: Daphne Grathwohl / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Marina Martinović