Velikoalbanske provokacije

U članku pod naslovom "Premijer Rama prijeti Velikom Albanijom" austrijski list Die Presse pojašnjava da je svojim najnovijim izjavama albanski premijer Edi Rama izazvao negodovanje u Srbiji. Die Presse konkretno pojašnjava da je Rama u izjavi za jednu kosovsku televiziju "zaprijetio da će Albanija i Kosovo 'biti prisiljeni da se na klasičan način' ujedine ukoliko se bude dalje prolongiralo njihovo ujedinjenje u okviru Europske unije. Konkretno se Rama požalio na to da još uvijek nije uslijedila vizna liberalizacija za Kosovo." Građani Kosova su, pojašnjava dalje Die Presse, jedini na Zapadnom Balkanu kojima je još uvijek potrebna viza za putovanje u zemlje EU.

List dalje navodi da je Ramina izjava izazvala burne reakcije u Srbiji te da je i srpski šef vlade Aleksandar Vučić odmah na to reagirao kazavši da "može jamčiti da se Kosovo i Albanija neće ujediniti na 'klasičan način'. Također, vodeći albanski političari trebaju prestati izazivati 'daljnje nestabilnosti u regiji', napisao je Vučić na Twitteru."

Tursko-iranske diplomatske trzalice ne sprječavaju gospodarsku suradnju

Švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se osvrće na posjet Recepa Tayyipa Erdogana Teheranu u utorak (7.4.), navodeći da je turski predsjednik u iranski glavni grad otputovao unatoč diplomatskim nesporazumima. "Iranski parlamentarci su se protivili tom posjetu nakon što je Erdogan stao iza saudijske vojne intervencije u Jemenu i Iran oštro kritizirao. On je Teheranu predbacio da želi ovladati cijelom regijom. Erdoganovi zajedljivi komentari na račun Teherana su vjerojatno uzrokovani jednom mješavinom ljutnje zbog geopolitičkog napredovanja Irana i pokušaja zbližavanja sa Saudijskom Arabijom", pojašnjava NZZ.

List, međutim, dalje navodi da Iran i Turska unatoč tim prijeporima surađuju po pitanju gospodarskih odnosa koji su, kako navodi NZZ, i bili u fokusu Erdoganovog državnog posjeta Iranu: "Bilateralni obujam trgovanja dviju zemalja iznosi više od 13 milijardi dolara, a iranski predsjednik Rohani je u utorak poručio da je cilj udvostručenje trgovanja. Načelni dogovor u pregovorima o nuklearnom programu Irana i moguće skorašnje ukidanje sankcija bi mogli omogućiti daljnje poslove. Ankara se nada u pojeftinjenje na uvoz plina kojega kupuje iz Irana. Turska bi, osim toga, u slučaju ukidanja sankcija protiv Irana mogla profitirati kao tranzitna zemlja za isporuke nafte i plina u Europu."

Politička suradnja zbog "Islamske države"

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se osvrće i na političku dimenziju Erdoganovog posjeta, pojašnjavajući da su se politički razgovori dvojice lidera koncentrirali na rat protiv "Islamske države" u Siriji i Iraku, kao i na građanski rat u Jemenu. "Kod obje te teme Ankara i Teheran zastupaju oprečne stavove. Vladi blizak turski list 'Sabah' je Erdoganovo putovanje označio kao 'preokret' u odnosima s Iranom", piše FAZ.

Taj list u komentaru na tu temu dalje piše da je putovanje turskog predsjednika u Teheran "tračak nade, jer suradnja Turske kao zaštitne sile sunitskih muslimana i Irana kao zaštitne sile šiita bi mogla doprinijeti tome da se unekoliko ublaži požar na Bliskom istoku koji je izvan kontrole. S obzirom na opasnost koja prijeti od islamističkog terorizma, tri države - Iran, Turska i Saudijska Arabija - se, unatoč saudijskoj kritici zbog dogovora o iranskom nuklearnom programu, malim koracima pokreću jedne prema drugima. Sukobi na Bliskom Istoku se mogu prigušiti samo ako ta tri najvažnija aktera to budu željeli."

"Tröglitz nije svugdje" u Njemačkoj

FAZ se, pored toga, osvrće i na slučaj paljenja azilantskog doma u gradiću Tröglitzu, u kojemu je prije toga gradonačelnik zbog prijetnji radikalnih desničara dao ostavku, a jednom drugom lokalnom političaru se prijeti "odrubljivanjem glave" zbog toga što se zalaže za primanje izbjeglica u tom gradiću. Tako FAZ u svome komentaru ističe da "Tröglitz nije svugdje. Gradovi i općine koji su tisuće izbjeglica već smjestili i još žele smjestiti su svugdje. I pogrešno je tvrditi, kao što se to sada čini, da su 'svugdje' u Njemačkoj problemi i otpor izbjegličkoj politici tako veliki kao u tom gradiću."

Berlinski tageszeitung (taz) s tim u svezi komentira da je sad potrebno pokazati stav. "I to ne samo od strane lokalnih demokratkinja i demokrata. Dakle onih koji se solidariziraju s novim susjedima, koji organiziraju tečajeve jezika, koji se igraju s djecom i kuhaju zajedno s odraslima. Oni se ionako angažiraju, dan za danom. Isto toliko je, naime, važan i stav politike. Iako je uskršnji raspust - sada je trenutak u kojem vodeći političari moraju stati ispred građana. Kancelarka, vicekancelar i ministri unutarnjih poslova i pravosuđa bi trebali otići na mjesto na kojemu je zapaljen azilantski dom i pojasniti: nećemo se ni milimetar pomaknuti u stranu po pitanju naših demokratskih temeljnih uvjerenja. Zaštitit ćemo izbjeglice i njihove pomagače. I ne pregovaramo s onima koji demokraciju i slobodu mišljenja zloupotrebljavaju za svoje antihumane ciljeve. Politika takvo što može uraditi. I ona to sada i treba učiniti", navodi se u komentaru taz-a.